Oružja za masovno uništavanje najbolji su primjer uporabe civilizacijskih tehnoloških dostignuća u štetne svrhe i protiv ljudske civilizacije. Unatoč nastojanjima oko kontrole i smanjenja njihove količine, rizik zbog samoga postojanja pa čak i širenja zahtijeva da se o njihovoj uporabi i dalje vodi računa i da se povećaju obrambene mjere -nuklearno-biološko-kemijske obrane (NBKO). Osim suvremenog vojnika koji je u vojnim i mirovnim operacijama diljem svijeta izložen raznim noksama kemijskog, biološkog i radiološkog podrijetla, nezaštićeno i uglavnom slabo educirano civilno stanovništvo može biti izloženo terorističkim napadima. Oružja za masovno uništavanje i nokse kemijskog, biološkog i radiološkog podrijetla uzrokuju razne toksikološke posljedice, a bez obzira na njihovo podrijetlo, imaju zajednički nazivnik djelovanja -poremećaj fi ziološkog stanja u organizmu. Poremećaji proizašli nakon izlaganja tim noksama nerijetko se teško determiniraju, dijagnosticiraju i liječe. U ovome su radu s biomedicinskog aspekta obrađene važnije nokse kemijskog, biološkog i radiološkog podrijetla na temelju odabranih primjera iz terorizma i suvremenog ratovanja: polonij-210, osiromašeni uran, salmonela, bedrenica (antraks), genetički modifi cirane bakterije, polimerno predivo "paučina" i bojni otrovi sarin i iperit. Arh Hig Rada Toksikol 2010;61:247-256 Unatoč nastojanjima oko kontrole i smanjenja količine oružja za masovno uništavanje, rizik zbog njegova daljnjeg postojanja pa čak i širenja zahtijeva da se o njegovoj uporabi i dalje vodi računa te da se povećaju obrambene mjere -nuklearno-biološko-kemijske obrane (NBKO) (1-4).
KLJUČNE RIJEČI: bedrenica, bojni otrovi, genetski modifi cirane bakterije, iperit, nuklearno-biološko-kemijska obrana, osiromašeni uran, polimerno predivo "paučina", polonij-210, salmonela, sarin, vojne operacije Vučemilović A. NOXIOUS AGENTS IN MODERN WARFARE AND TERORRISMOružja za masovno uništavanje prisutna su kroz cijelu povijest ljudske civilizacije. Od prastarih vremena kada su se protivnicima bacala trupla u bunare s pitkom vodom, do početka 20. stoljeća uglavnom su se rabila različita priručna sredstva u svrhu trovanja ili izazivanja zaraze. Razvoj oružja za masovno uništavanje u današnjem obliku i ustrojstvu počinje tek u 20. stoljeću usporedo s naglim razvojem kemije, biologije i fi zike (5-9).Danas postoji oko 45.000 tona kemijskog oružja deklariranog od Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) za neškodljivo uništenje (10), a velik su ekološki problem i stotine tisuća tona kemijskog streljiva na dnu mora i oceana koje korodira, a izbacivano je s brodova ponajviše nakon II. svjetskog rata (11).Osim oružja za masovno uništavanje, opasnost su i ostale nokse: biološki agensi, kemijski elementi Unauthenticated Download Date | 5/11/18 8:31 AM