Utjecaj pandemije COVID-19 na turizam i održivost – nastavak istraživanja odabranih mjesta srednjodalmatinskih otoka Hvara i Brača

Abstract

Održivost otoka i problemi turističkog razvoja jadranskih otoka P rema Swarbrookeu (1998), održivi turizam uključuje one oblike turizma koji zadovoljavaju potrebe turista, tj. turističke industrije i zajednica domaćina danas bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe. Ekonomski, ekološki i socio-kulturni uvjeti održivosti obuhvaćaju 1) optimalno korištenje resursa okoliša kako bi se očuvala baština i biološka raznolikost 2) poštivanje društveno-kulturne autentičnosti domaćina i samog prostora otoka 3) osiguravanje dugoročnog gospodarskog poslovanja, pravedne raspodjele socioekonomskih koristi svim dionicima, uključujući stabilno zaposlenje, prilike za stvaranje prihoda i socijalne usluge zajednicama domaćinima (UNEP, 2005; UNDPCSD, 1996). Putem ovih odrednica dolazimo do bitnih elemenata/ dimenzija za održivost pojedinog otoka i mjesta na otoku: ekonomskih, ekoloških i socijalnih (vidi Throsby, 2008; O'Toole i sur., 2006; Spangenberg, 2004 itd.). Ekološka dimenzija održivosti orijentirana je prema okolišu i njegovoj zaštiti te razvoju agroturizma i ekoturizma s obzirom na carrying capacity) svakog 1 Ovaj rad je rezultat rada na kompetitivnom istraživačkom projektu Mreža otočne temporalnosti: multidisciplinarno istraživanje iskustva temporalnosti na Dugom otoku i Kornatima. Projekt financira Sveučilište u Zadru za razdoblje 2021.-2023. (IP.01.2021.13).