Utjecaj različitih tehničkih sustava i eksploatacijskih parametara na kvalitetu rada raspršivača u trajnom nasadu

Abstract

Istraživanjem su uspoređena dva tipa raspršivača (Agromehanika i Tifone) s ciljem određivanja optimalnog sustava raspršivanja (senzorski i konvencionalni sustav). Istraživan je utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja (norma raspršivanja, tip mlaznice, brzina zračne struje), te uporaba ultrazvučnog senzorskog sustava za selektivnu aplikaciju na depozit tekućine u krošnji, zračno i zemljišno zanošenje. Istraživanje je postavljeno prema ISO 22866 normi u četverogodišnjem nasadu višnje, vlasnika Karoline d.o.o. Osijek. Eksploatacijom raspršivača Agromehanika najveći otklon zemljišnog zanošenja između konvencionalnog i senzorskog sustava iznosi 57,77 % i zabilježen je s tretmanom A1B2C2. Razlika kod raspršivača Tifone iznosila je 52,54 % (tretman A1B1C1). Ostvareni depozit tekućine u krošnji nije se značajno razlikovao između dva sustava raspršivanja, te je najveći ostvareni otklon od 1,31 % utvrđen s raspršivačem Agromehanika i 2,17 % s raspršivačem Tifone. Tretmani A2B2C1 i A2B2C2 ostvarili su 100 % smanjenje zračnog zanošenja tekućine (na 5 m udaljenosti od tretiranog reda) s raspršivačem Agromehanika, dok je raspršivač Tifone ostvario isti otklon kod tretmana A1B2C1 i A2B2C1. Također, 100 % otklon između konvencionalne i selektivne aplikacije (senzorski sustav) kod zračnog zanošenja (na 10 m udaljenosti od tretiranog reda) ostvaren je s tretmanima A2B1C1 i A1B1C1 za oba raspršivača. Ostvareni rezultati u ovom istraživanju ukazuju na uspješno smanjenje norme raspršivanja za 20 % bez statistički značajne razlike ostvarenog depozita tekućine u krošnji. Prema ostvarenim rezultatima, raspršivač Agromehanika je ostvario statistički značajno veći depozit tekućine u krošnji (LSD0,05 = 13,46), pa se može zaključiti da je navedeni raspršivač optimalnije tehničke konstrukcije za nasad višnje u kojem je obavljeno istraživanje.