Istraživanja mentalnog zdravlja zdravstvenih radnika prije pandemije bolesti COVID-19 ukazivala su na visoku razinu profesionalnog stresa koji je posljedično dovodio do narušavanja mentalnog i tjelesnog zdravlja te smanjenja zadovoljstva poslom. Pandemija je dodatno otežala navedenu situaciju, povećavajući udio i izraženost simptoma narušenog mentalnog zdravlja, posebice anksioznosti i depresije. Istraživanja ukazuju na poteškoće mentalnog zdravlja, stres, iscrpljenost i izgaranje na poslu kao vodeće uzroke razmišljanja zdravstvenih radnika o napuštanju svoje profesije diljem svijeta. Stoga je ključno identificiranje i ublažavanje ovih čimbenika rizika te pružanje prihvatljivih, jednostavnih, dostupnih i ekonomičnih opcija u prevenciji i intervenciji. U ovom radu nudi se pregled randomiziranih kliničkih istraživanja (RCT), sustavnih pregleda literature te metaanaliza kojima se sažimlje velik broj radova na temu povezanosti mindfulnessa s prevencijom narušavanja mentalnog zdravlja i unaprjeđenjem osobne dobrobiti. Sažetak rezultata ukazuje da su intervencije temeljene na mindfulnessu učinkovite u ublažavanju simptoma tjeskobe, depresije i profesionalnog stresa te povećanju osjećaja subjektivne dobrobiti. Učinkovitima su se pokazale kratke i duže intervencije uživo u grupama, putem virtualnih platformi te aplikacija na mobilnim telefonima. Iako autori metaanaliza ukazuju da je potrebno više istraživanja s rigoroznijom metodologijom, možemo zaključiti da dosadašnja baza dokaza potvrđuje kako u opsegu postojećih intervencija metode MBI svakako imaju svoje mjesto. Na kraju rada daje se kratak kritički osvrt na rezultate i ograničenja istraživanja.