Zašto je važno promatrati kretanje uvjeta razmjene u Republici Hrvatskoj?

Abstract

Sažetak: Uloga uvjeta razmjene u međunarodnoj i razvojnoj ekonomiji u domeni otvorene makroekonomske problematike predmetom je različitih analiza, studija i diskusija već dulje vrijeme. Njihova važnost počiva na činjenici kako su isti integralni dio globalnog mehanizma distribucije dohotka između zemalja koje sudjeluju u međunarodnoj razmjeni. Promjene u uvjetima razmjene imaju direktne i indirektne implikacije na gospodarsku stabilnost i blagostanje jedne zemlje. Hrvatska je malo otvoreno gospodarstvo koje se razmjerno brzo liberaliziralo i otvorilo međunarodnim 'tendencijama' Washingtonskog konsenzusa što je za posljedicu imalo stvaranje uvozne ovisnosti, pretjerane zaduženosti i neadekvatnih ekonomskih, institucionalnih, pravnih i dr. struktura koje su rezultirale neodrživim gospodarskim stanjem. Cilj ovog rada usko je vezan uz analizu kretanja uvjeta razmjene Republike Hrvatske u povijesnoj perspektivi kako bi se utvrdilo mogu li pozitivna/negativna kretanja u istima determinirati potencijalni gospodarski rast i napredak. U užem smislu, rad promatra kretanje robnih i prihodovnih uvjeta razmjene te njihovu važnost za hrvatsko gospodarstvo.Ključne riječi: robni i prihodovni uvjeti razmjene, povijesna perspektiva, analiza trenda, ekonomsko značenje i važnost, Hrvatska UvodKonceptualna veza između uvjeta razmjene i gospodarskog rasta po prvi put je zabilježena sredinom prošlog stoljeća, kada Singer (1950.) i Prebish (1950.) utvrđuju empirijsku relaciju prema kojoj se uvjeti razmjene zemalja (prvenstveno zemalja u razvoju) koje izvoze primarna dobra u dugom roku pogoršavaju. Ta istraživanja rezultirala su poimanjem tzv. Singer -Prebisheve hipoteze. SingerPrebisheva hipoteza je zapravo prošireni koncept Schumpeterove 'kreativne destrukcije' koja u konačnici ima efekt stvaranja globalne divergencije (Raffer, 2005.). A upravo je koncept globalne divergencije i povezano pogoršavanje u uvjetima razmjene često korištena osnova za objašnjavanje razlike u dohotku (income gap eng.) između nerazvijenih i razvijenih zemalja.Hrvatska je malo, otvoreno gospodarstvo koje obilježava jaka vanjskotrgovinska neravnoteža te visoko međunarodno zaduženje. U takvim okolnostima, promjena bilo koje varijable koja ima međunarodni značaj, može rezultirati promjenom u makroekonomskoj stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Jedna od tih varijabli je i tzv. uvjeti razmjene (terms of trade eng.) 1 , odnosno uvjeti trgovine, uvjeti trgovanja i sl. Uvjeti razmjene -kao odnos između izvoznih i uvoznih cijena -veoma je važna mjera za jedno gospodarstvo (Singer, 1998.). Naime, uvjeti razmjene reflektiraju kapacitet 1 Koncept uvjeta razmjene kakav danas poznajemo u ekonomiji prvi je uveo J. S. Mill u 19. stoljeću kako bi analizirao koristi od razmjene koja se odvija između dvije zemlje. Prethodno priopćenje UDK: 339.5:338>(497.5)(091)Oeconomica Jadertina 2/2012.