Znanstvenici o reformama znanosti iz 2013.

Abstract

Vlada Republike Hrvatske provela je 2013. godine niz reformi znanstvenoistraživačkog sustava s ciljem povećanja njegove izvrsnosti i međunarodne konkurentnosti. Želeći analizirati dosege spomenutih reformi, 2017. godine provedeno je istraživanje o tome kako znanstvenici, nakon četiri godine rada u novom sustavu, percipiraju promjene u strukturi znanstvenoistraživačkog rada. Empirijsko istraživanje provedeno je dvoetapno, kvalitativnom i kvantitativnom metodom, na namjernom kvotnom uzorku prema znanstvenim disciplinama, institucijama i zvanjima. Rezultati pokazuju da su reforme dovele do određenih organizacijskih unapređenja te do uvođenja veće kompetitivnosti u istraživačkoj zajednici, ali da su istovremeno proizvele i niz neželjenih posljedica, ugrozivši među ostalim materijalnu osnovu znanstvenog rada te transparentnost i javnost djelovanja znanstvenog sustava. Zbog toga je opravdano postaviti pitanje: je li potreban novi zaokret u hrvatskoj znanstvenoj politici.

STEM colonization: Applying hard sciences' socio‐organisational patterns and evaluation procedures to the soft sciences in Croatia

“…There has been a permanent crisis in investing in the research and development sector, 1 as well as in the quantity and quality of research productivity in Croatia, since its independence in 1991 (Švarc et al., 2019). One of the main problems regarding competitiveness and quality is that, despite recent reforms, research funding remains centralised, while quality evaluation and accreditation are irrelevant in terms of financing the academic institutions (Izsak & Radošević, 2017; Švarc et al., 2019). It is noteworthy that the organisation of work and knowledge production in natural and social sciences in Croatia is still following historically well‐established disciplinary differences.…”