No abstract

"The aim of this paper is to examine the role of some socio-economic characteristics, familiarity with the concept of advanced teaching models, job satisfaction and motivation to work with children in the use of modern teaching models. A total of 83 teachers of Technical Education participated in the research. An online questionnaire was created to collect data, which consisted of 4 scales (SES; Job Satisfaction, Motivation to work with children, and Familiarity with advanced teaching models). Most teachers are very satisfied with their work and are highly motivated to work with children. The results show that 84.21% of teachers are familiar with some advanced teaching models. Job satisfaction has a statistically significant influence on the use of modern teaching models (project teaching, problem teaching, flipped classroom, interactive teaching, team teaching). Familiarity with advanced teaching models positively contributes to the use of modern teaching models. We conclude that job satisfaction is a very important segment in all organizations. A satisfied employee will be more productive. Each school should examine employee satisfaction and provide training on modern teaching models, which is going to contribute to the quality of the educational process."

No abstract

Nasilje među djecom u suvremenoj znanstvenoj literaturi prepoznaje se kao raširen i ozbiljan javnozdravstveni problem s dugoročnim negativnim posljedicama za djecu i mlade koji u njemu sudjeluju. Sukladno Bronfenbrennerovoj socijalno-ekološkoj teoriji nasilje među djecom promatra se kao rezultat složene interaktivne međupovezanosti individualnih i kontekstualnih čimbenika (obitelj, škola i sl.) i ishoda tijekom vremena. Vršnjačko nasilje se pri tom analizira kao grupni fenomen u kojem djeca mogu biti angažirana u ulogama, a to su: žrtve, počinitelj, aktivni pomoćnik, pasivni pomoćnik, branitelj i promatrač. Stoga je cilj ovog rada dati pregled dosadašnjih istraživanja koja su se bavila ulogom obiteljskih (kvaliteta interakcija) čimbenika u različitom angažmanu djece u vršnjačkom nasilju. Pregledom dosadašnjih istraživanja želi se doprinijeti boljem razumijevanju fenomena vršnjačkog nasilja, a osobito čimbenika koji ga predviđaju te mogu biti važno novo polazište za izradu školskih preventivnih programa.

Cilj rada bio je ispitati ulogu socijalne samoefikasnosti i nekih sociodemografskih čimbenika u različitom angažmanu djece u vršnjačkom nasilju. U istraživanju je sudjelovalo 715 učenika (54% djevojčica i 46% dječaka) sedmih (N=370) i osmih (N=345) razreda iz različitih regija Republike Hrvatske, prosječne dobi 13,22 godina (SD=0,664). Za potrebe ovoga rada uz Upitnik općih podataka korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: adaptirana Skala uloga djece u vršnjačkom nasilju i Skala socijalne samoefikasnosti. Hi-kvadrat testom i logističkom regresijskom analizom utvrđeno je da su dječaci češće počinitelji te aktivni i pasivni pomoćnici, dok su djevojčice češće branitelji. Oba spola podjednako su žrtve i promatrači vršnjačkog nasilja. Utvrđeno je da su učenici sedmih razreda češće počinitelji i aktivni pomoćnici. Djeca u ulozi branitelja imaju višu socijalnu samoefikasnost, dok promatrači imaju nižu socijalnu samoefikasnost. Rezultati ovog istraživanja mogu imati važne implikacije u kreiranju preventivnih programa u smanjenju i sprečavanju klasičnog i elektroničkog nasilja među djecom.