In this article we consider the applicability of distance education on the elementary level from parents’ perspectives and present the limitations stemming from the degree of support that students in elementary education need from their parents. The dilemmas regarding the possible levels of students’ development of independence and self-orientation, and the parents’ roles are highlighted. We believe that due to these limitations, distance learning has some of the characteristics of home-schooling. The subject of the research in the empirical part of this study focused on parents’ attitudes. Parental attitudes, based on a previously established multi-factor model, become clear from the parents’ experiences (Kolak, Markić & Horvat, 2020) where factors regarding the demands of teaching and the competence of parents as substitute teachers, were separated. Parents’ characteristics (e.g., gender, age, educational status and involvement) were found to influence their attitudes. The results of the research indicate the importance of parents in distance learning during the pandemic which adds a new and more significant role in the educational process of their children.

Ovaj rad usmjeren je na proučavanje prijateljskih odnosa unutar razrednog odjela. Odnosi među vršnjacima izuzetno su važni u školskom razdoblju, a nedostatak ili trajne teškoće u prijateljskim odnosima mogu se reflektirati na uspjeh učenika, usvajanje nastavnih sadržaja, sliku učenika o sebi, socijalni status i socijalni uspjeh itd. Cilj empirijskog dijela rada je ispitati kvalitetu prijateljskih odnosa unutar razrednog odjela u kategoriji ‘najbolji prijatelj’. Iz cilja istraživanja proizašla su tri istraživačka pitanja: Kakav je profil prijateljskih odnosa u kategoriji ‘najbolji prijatelj’? Kako izgleda hijerarhijska struktura dimenzija kvalitete prijateljstva u ponuđenim kategorijama? Koje karakteristike opisuju najboljeg prijatelja i idealnog prijatelja? Rezultati istraživanja utvrđuju dva profila: opći te profil blizine i roditeljske uključenosti. Utvrđivanje hijerarhijske strukture ukazalo je na važnost brige i priznanja (dječaci) te pouzdanosti i rješavanja problema (djevojčice). Vrh hijerarhijske ljestvice zauzimaju dimenzije priznanja i pouzdanosti. Kao najznačajnije karakteristike koje opisuju najboljeg prijatelja ističu se razgovor i zajedničko provođenje vremena, povjeravanje i pomoć, a u idealnom prijateljstvu izdvajaju se moralne vrijednosti prijatelja.

Rad problematizira formativno vrednovanje u nastavi Prirode i društva koja integrira spoznaje prirodnih i društvenih znanosti. U okviru formativnog vrednovanja razlikuje se proces vrednovanja za učenje i kao učenje. Oba pristupa uvažavaju ideju individualnog napredovanja učenika i pedocentristički su usmjerena. U radu je pozornost usmjerena na tehnike vrednovanja koje se koriste u nastavi što se operacionaliziralo u empirijskom dijelu rada. Utvrđena je hijerarhijska struktura ponuđenih tehnika po kriteriju korisnosti. Izneseni su stavovi učenika o procesu samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja kroz četiri dimenzije (sviđanje, zahtjevnost, pomoć pri učenju i nelagoda). Pristup istraživanju je kvantitativni. Rezultati su pokazali da su se na dnu hijerarhijske ljestvice našle tehnike koje traže zahtjevniji proces mentalnog promišljanja. Vidljiv je pozitivan stav prema samovrednovanju i vršnjačkom vrednovanju. Pri utvrđivanju razlike u stavovima kod dimenzije pomoć u učenju vidljiv je manjak uviđanja potencijala vršnjačkog vrednovanja. Rad potvrđuje važnost formativnog vrednovanja te ukazuje na potrebu intenziviranja istraživanja.

Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika.