Bakterijske su infekcije urinarnog trakta (IUT) u pasa učestale. Porast antimikrobne rezistencije i uporaba kritično-važnih antimikrobnih lijekova, osobito u liječenju IUT pasa, zabrinjavajuća je zbog pojave multiplo rezistentnih bakterijskih sojeva. Cilj je ovog rada bio prikazati prevalenciju i antimikrobnu resistenciju najčešćih bakterijskih uzročnika IUT pasa i trendove antimikrobne rezistencije izdvojenih bakterijskih sojeva u Republici Hrvatskoj tijekom 11 godina. Od ukupno 2721 pretraženih uzoraka urina, potitivno je bilo 1363 (50,1 %). Bakterijska vrsta Escherichia coli bila je najčešće izdvojeni mikroorganizam (47,3 %), nakon čega slijede: koagulaza pozitivni Staphylococcus sp. (20,7 %), Proteus sp. (14,7 %), Enterococcus sp. (13,6 %), beta hemolitični Streptococcus sp. (11,7 %), Pseudomonas aeruginosa (4,5 %) i meticilin rezistentni koagulaza pozitivni Staphylococcus sp. (3,4 %). Kod Gram-negativnih bakterija uočen je visok stupanj osjetljivosti na: gentamicin, amikacin (77,9 %-97,3 %), marbofloksacin i ciprofloksacin (69,7 %-98,4 %). Kod bakterijskog roda Proteus utvrđen je i visok stupanj osjetljivosti na beta-laktame (70,5 %-86,7 %), a kod Escherichia coli i na kloramfenikol (73,3 %) i trimetoprim/sulfametoksazol (72,7 %). Neznatan postotak koagulaza pozitivnih Staphylococcus sp. bila je osjetljiva na penicilin (10,6 %) i ampicilin (16,7 %), dok je mala osjetljivost zamijećena na streptomicin, neomicin i tetracikline (56,0 %-66,0 %). Najmanji postotak beta hemolitičnih Streptococcus sp. bio je osjetljiv na aminoglikozide, tetracikline (8,2 %-31,9 %) i fluorokinolone (31,5 %-61,6 %). Kod bakterijskih izolata Enterococcus sp. najveća osjetljivost prisutna je na amoksicilin/klavulansku kiselinu (78,0 %) i ampicilin (70,4 %). Amikacin i kloramfenikol, s postotkom osjetljivosti od 89,3 %, odnosno 80,9 %, bili su jedini antimikrobni lijekovi učinkoviti na meticilin rezistentne koagulaza pozitivne Staphylococcus sp. Tijekom 11 godina istraživanja zamijećen je trend porasta antimikrobne rezistencije bakterija Escherichia coli i Proteus sp., izdvojenih iz IUT pasa, na fluorokinolone, ampicilin i amoksicilin/klavulansku kiselinu, dok je kod bakterijske vrste Escherichia coli uočen porast antimikrobne rezistencije i na cefalosporine. Ovi rezultati će pomoći pri empirijskom odabiru antimikrobnih lijekova za terapiju IUT pasa te podizanju svijesti o razumnoj uporabi antimikrobnih lijekova.

Transmisivne spongiformne encefalopatije su grupa rijetkih, progresivnih neurodegenerativnih bolesti od kojih obolijevaju ljudi i veći broj životinjskih vrsta, a prouzroči ih prion. Infekcija je dugi vremenski period asimptomatska, a bolest je progresivna i neminovno letalnog ishoda. U skupinu transmisivnih spongiformnih encefalopatija spadaju: klasična i atipična goveđa spongiformna encefalopatija, klasični i atipični grebež u ovaca i koza, spongiformna encefalopatija jelena, transmisivna encefalopatija američke vidrice, mačja spongiformna encefalopatija, Creutzfeldt- Jakobova bolest, varijanta Creutzfeldt- Jakobove bolesti, Gerstmann-Sträussler- Scheinker sindrom, familijarna fatalna insomnija i kuru. Za postojanje ove bolesti na ovcama zna se već gotovo tri stoljeća. Predmetne bolesti su se izučavale tijekom 20. stoljeća, ali su se tek pojavom epizootije goveđe spongiformne encefalopatije 80-ih godina prošlog stoljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) te otkrivanjem novih dijagnostičkih metoda, istraživanja intenzivirala. Otkriven je i uzročnik bolesti - prion (proteinska zarazna čestica). Prion je normalni stanični protein pronađen prije svega na površini neurona, ali i drugih stanica u organizmu, koji se zbog još uvijek neobjašnjivih razloga u biokemijskim procesima sinteze proteina promijeni i postaje uzročnik encefalopatije. U ovome članku prikazani su rezultati praćenja goveđe spongiformne encefalopatije i grebeža ovaca u Republici Hrvatskoj od 2001. do kraja 2021. godine. Goveđa spongiformna encefalopatija se sistematski nadzire od 2001., dok se grebež ovaca nadzire od 2002. godine. Do kraja 2021. godine ukupno je pretraženo 454.822 uzoraka moždanog tkiva goveda, a tijekom navedenog perioda nije utvrđen niti jedan pozitivan uzorak. Na grebež ovaca pretraženo je ukupno 25.332 uzoraka moždanog tkiva koza i ovaca. Laboratorijskim pretraživanjem nije utvrđen niti jedan pozitivan uzorak na klasični grebež ovaca, ali su potvrđena četiri slučaja atipičnog grebeža u ovaca. Na temelju svih provedenih aktivnosti i nadziranja goveđe spongiformne encefalopatije u Republici Hrvatskoj je od strane Svjetske organizacije za zdravlje životinja 2014. godine dodijeljen status zemlje sa zanemarivim rizikom u odnosu na goveđu spongiformnu encefalopatiju, što je ujedno i najviši zdravstveni status u odnosu na ovu bolest.