O zgodovini slovenstva na Hrvaškem se raziskuje in piše relativno malo, predvsem pa je zanemarjena zgodovina delovanja slovenskih duhovnikov na Hrvaškem, ki so bili s svojim delovanjem (poleg duhovne oskrbe in vpliva na moralne vrednote) vključeni v slovenska društva na Hrvaškem in so vplivali na ohranjanje slovenskega jezika, kulture ter narodne identitete. Njihova vloga je izjemno pomembna predvsem v prvi polovici 20. stoletja, nato pa se začne zaradi političnega sistema v nekdanji Jugoslaviji zmanjševati. Pomen duhovnikov je velik tako za slovenske skupnosti v sosednjih državah kot tudi za slovenske skupnosti v izseljenstvu. V prispevku sta prikazana delovanje slovenskih duhovnikov med Slovenci na Hrvaškem, in sicer predvsem v slovenskih društvih, ter njihov trud za ohranjanje slovenskega jezika in kulture na neslovenskem področju skupne države v obdobju do začetka druge svetovne vojne. Prispevek temelji na obstoječi znanstveni literaturi ter podatkih iz slovenskih in hrvaških zgodovinskih časopisov.

No abstract

Barbara RimanInštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana barbara.riman@guest.arnes.si SAŽETAK Prostor Gorskoga kotara bio je u povijesti prostor raznih migracijskih procesa koji su utjecali na etničke karakteristike toga područja. Upravo su ti procesi razlog današnje-ga heterogenog sastava stanovništva. Čabarski kraj nije bio iznimka, te su u povijesti zabilježena doseljavanja stanovnika iz svih dijelova Habsburške Monarhije. Osobito je intenzivno bilo doseljavanje stanovništva u krajeve bliže Kupi i Čabranki. Razloge doseljavanja stanovništva i intenzitet njihova dolaska može se pratiti po zapisima u knjigama Status animarum (hrv. Stanje duša, slov. Družinske knjige). U knjigama Stanje duša zabilježeni su razlozi dolaska ili odlazaka pojedinaca, ali i cijelih obitelji. Na temelju tih podataka mogu se izvući uopćeni zaključci za određeni geografski prostor i određeno političko-povijesno razdoblje, što je relevantna i vjerodostojna podloga za teorijska promišljanja i komparativnu analizu. Na taj način povijest određenoga kraja postaje povijest njegovih stanovnika, kako onih trajno naseljenih tako i doseljenih. U radu se razmatraju podaci o doseljavanju stanovništva na prostor Čabarskoga kraja, s naglaskom na doseljavanje stanovništva iz današnjih slovenskih krajeva u 19. i 20. stoljeću. Podaci dobiveni iz knjiga Stanje duša, koje potječu iz župa Čabarskoga kraja, upućuju na doseljavanje stanovništva, što dokumentira postojanje migracija iz slovenskih krajeva prema današnjim hrvatskim područjima, ali i obratno. Izneseni zaključci nadopunjeni su i ilustrirani podacima iz knjiga Status animarum koji potječu iz slovenskih župa Babno Polje i Jelšane te onima iz matičnih knjiga učenika osnovnih škola u Prezidu i Čabru.KLJUČNE RIJEČI: Status animarum, Čabarski kraj, Gorski kotar, doseljavanje slovenskog stanovništva UVODGorski kotar s geografskog se motrišta može podijeliti na pet mikroregija, a jedna je od njih Čabarski kraj 1 (Šafar, 1981: 12 Upravo su taj položaj Čabarskoga kraja kao i njegova slaba prometna povezanost u povijesti, uvjetovali različite migracijske procese koji su utjecali na etničke karakteristike Gorskoga kotara te su razlogom današnjega heterogenog sastava stanovništva. Do prvih je migracija došlo za vrijeme stogodišnjih upada osmanskih četa u 15. stoljeću (Burić, 1983: 14−16), što je potaknulo prve stanovnike da se presele u obližnje, danas slovenske krajeve, jer su oni bili sigurniji. Nekoliko stoljeća nakon iseljavanja stanovništva, kada su osmanski upadi jenjali, stanovništvo se vratilo, ali je i počeo proces doseljavanja. Novo je stanovništvo dolazilo iz svih krajeva nekadašnje Habsburške Monarhije (Marković, 2003;Blaznik, 1979;Hreljević, 1964Hreljević, −1965. Doseljavanje se odvijalo u kolonizacijskim valovima, no zabilježeni su i pojedinačni dolasci (Marković, 2003: 31). 3Razloge za brojnije doseljavanje stanovništva u Gorski kotar tijekom 18. i 19. stoljeća valja tražiti u naglom razvoju regije. U tom su razdoblju izgrađe-ne dvije ceste 4 koje su povezale kontinentalnu Hrvatsku s Primorjem...

Razlog današnjega heterogenog sastava stanovništva Gorskoga kotara potrebno je tražiti u različitim migracijskim procesima. Izuzetak u tim procesima nisu bili ni Središnji kraj ni Kupska dolina, te je kroz povijest zabilježeno doseljavanje stanovništva iz različitih dijelova nekadašnje Habsburške Monarhije. Razloge doseljavanja stanovništva i intenzitet njihova dolaska može se pratiti po zapisima u knjigama Stanje duša, gdje su zabilježeni razlozi dolaska ili odlaska pojedinaca, ali i cijelih obitelji. Na te melju tih podataka mogu se izvući uopćeni zaključci za određeni geografski prostor i političko-povijesno razdoblje. U radu se razmatraju podaci o doseljavanju stanovništva u Središnji kraj i Kupsku dolinu, s naglaskom na doseljavanje stanovništva iz današnjih slovenskih krajeva od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Podaci dobiveni iz knjiga Stanje duša iz župa Središnjega kraja i Kupske doline upućuju na doseljavanje stanovništva, što dokumentira postojanje migracija iz slovenskih krajeva prema današnjim hrvatskim područjima, ali i obratno. Izneseni zaključci nadopunjeni su i ilustrirani podacima iz matica učenika osnov nih škola u Brodu Moravicama, Brodu na Kupi,

Slovenski svećenici imaju važnu ulogu u hrvatskoj povijesti, a njihov se utjecaj prvenstveno vidi u pograničnim prostorima današnje slovensko-hrvatske granice. Promatra li se povijest Liburnije, pa i šire, Kvarnera i hrvatske Istre, vidi se da su oni na tim područjima bili prisutni stoljećima, a da se njihov rad uglavnom temeljio na poboljšanju duhovnog i materijalnog života njihovih vjernika i župa u kojima su djelovali. Upravo je cilj ovog rada evidentirati pojedince koji su podrijetlom iz slovenskih krajeva, a djelovali su u hrvatskim krajevima te prikazati njihovo djelovanje u župama priobalnog područja Liburnije. Dosad se o toj temi pisalo parcijalno i ne postoje članci koji obuhvaćaju veći broj pojedinaca koji su djelovali na promatranom geografskom prostoru. Rad se temelji na postojećoj znanstvenoj i stručnoj literaturi, ali se poseglo i za sekundarnim tiskanim izvorima.