U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija. Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku.

Studia z dziejów Rosji i europy Środkowo-wschodniej XlVi pl iSSn 1230-5057 damiR aGiČiĆ 1 moje badania w krakowie mogłem prowadzić dzięki bilateralnej umowie o współpracy i wymianie pomiędzy uniwersytetem w zagrzebiu a uniwersytetem jagiellońskim w krakowie. dziękuję dr. Sebastianowi Grudniowi z biblioteki jagiellońskiej, który zwrócił moją uwagę na tę obszerną korespondencję, jak również prof. dr. zdzisławowi pietrzykowi, który umożliwił mi skopiowanie części spuścizny.

The Croats and and the 1908 neo-Slavic congress in Prague (on the basis of the Croatian press) The first congress of the Neo-Slavists took place in Prague, in July 1908. It was the culmination of the movement: the largest and most successful meeting of supporters of Slavic solidarity and mutual cooperation of the Slavic peoples at the beginning of the 20th century. The congress had an anniversary character: it was organized on the occasion of the 60th anniversary of the 1848 Slavic congress in Prague. However, the Prague congress was also a preparatory meeting for the planned great congress and Slavic exhibition in Moscow. The author shows the reactions of the Croatian political public to the preparations for the congress in Prague, as well as to the congress itself.

No abstract

No abstract