* The authors would like to thank Mike Levi (Cardiff), Klaus Von Lampe (Berlin), Marianne L. Wade (Freiburg) and Vladimir Obradović (Zagreb) as well as to the anonymous reviewers for their valuable comments on earlier versions of this article. ** LL.M., Almir Maljević, Senior lecturer in Criminal Law; MA Darko Datzer, Senior lecturer in Methodology and Sociology; MA Elmedin Muratbegović, Senior lecturer in Crime Prevention; MA Muhamed Budimlić, Senior lecturer in Criminology. 1) Bosnia and Herzegovina, with its 2.9 CPI score (10 meaning highly clean and 0 meaning highly corrupt) is ranked 88th on the Transparency International Corruption Perception Index (TI CPI). See . 2) For more detailed insight in literature which deals with integrity of police officers, as well as research on police corruption see: A.

No abstract

No abstract

No abstract

Apstrakt: Notorno je da se kriminalnim aktivnostima ostvaruju ogromne materijalne dobiti i da je opravdano preduzimati sve potrebne mjere kako bi se efikasno oduzelo ono što je nezakonito stečeno. Time se sprječava korištenje nezakonito stečene imovine u daljnjim kriminalnim aktivnostima i ujedno demonstrira posvećenost države promicanju teze da se zločin ne isplati. Jedan od najdinamičnijih modaliteta oduzimanja jest prošireno oduzimanje imovinske koristi, koje podrazumijeva oduzimanje imovine koja potječe iz pretpostavljenih, neodređenih krivičnih djela. Krupnu ulogu u oblikovanju pravnoga režima proširenoga oduzimanja imovinske koristi odigrale su međunarodne i supranacionalne organizacije, pa rad analizira pet najznačajnijih međunarodnih dokumenata iz odnosne oblasti, te, budući da je u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme naročito živa legislativna aktivnost na ovome planu, analizi materijalnopravnih odredbi sve četiri bosanskohercegovačke jurisdikcije. Analiza je izvršena diskutirajući a) na koja se krivična djela može primijeniti prošireno oduzimanje, b) koje okolnosti sud treba uzeti kao indikatore o deliktnome porijeklu imovine, te c) koje oblike procesne zaštite uživa počinitelj i povezane osobe. Međunarodni pravni standardi postavljaju mogućnost korištenja pravnih pretpostavki i potpunoga obrata tereta dokazivanja na okrivljenika ili indicijalnoga dokazivanja kriminalnoga porijekla imovine i podijeljenoga tereta dokazivanja. Bosanskohercegovačka rješenja poznaju oba pristupa, no i jedan i drugi su rijetko primjenjivani u praksi. Isto se djelomice može pripisati nedovoljnoj određenosti pojedinih elemenata konstrukta proširenoga oduzimanja i limitiranim mogućnostima primjene modaliteta proširenoga oduzimanja u pojedinim jurisdikcijama. Tek se unaprjeđenjem normativnoga ambijenta, skupa sa drugim zahvatima praktične, organiza-* Vanredni profesor na Katedri za kriminologiju Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. ddatzer@fknbih.edu ** Vanredni profesor na Katedri za kriminalistiku Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.