Social media phenomenon has changed the way people communicate. Facebook has become the world's most popular social networking site. It did not take long for libraries, as cultural and educational institutions, to recognize its importance and start using it for the promotion of their activities and improvement of their services. The purpose of this research is to determine the frequency and types of Croatian public libraries' presence on Facebook. The paper analyses the nature of their presence, metric indicators, and activities on selected Facebook applications. The results are compared to previous studies conducted in Croatia and in the world. The conclusion brings a number of fundamental recommendations concerning the presence of public libraries on Facebook.Facebook is currently the most popular social networking site (SNS). Although it was originally designed as a means of communication among individuals, various institutions have, over time, also joined the network. Libraries were among the first institutions to recognize all the possibilities SNS offers. Wanting to be where their users are, they started using the network in order to improve their relations and communication with their users, other libraries, library associations and all other institutions and individuals important for library practice and management.Six years after Facebook had been opened to the public, five years after the launch of Facebook Pages, at the moment when Facebook has more than a billion monthly active users, a question arises -do libraries benefit from Facebook? The answer to the question calls for detailed quantitative and qualitative analyses of all the library

<p><strong>Cilj</strong>. Cilj ovog istraživanja bio je da se na uzorku studenata na studentskoj praksi i knjižničara/mentora utvrdi postoje li razlike među njihovim stavovima o važnosti stu- dentske prakse, kompetencijama koje studenti usvajaju na praksi te osobinama i kom- petencijama mentora.</p> <p><strong>Metodologija</strong>. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine ispitanika: studenti 2. godine diplomskog studija bibliotekarstva na Odsjeku za informacijske i komunika- cijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i knjižničari Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Korištena je kvalitativna metodologija po- lustrukturiranih dubinskih intervjua za studente i fokus-grupe za knjižničare.</p> <p><strong>Rezultati</strong>. Rezultati su pokazali da obje skupine ispitanika smatraju kako je student- ska praksa važna iz ovih razloga: praksa je mjesto upoznavanja studenata s knjižnicom i knjižničarskim poslom, ona je nadopuna studijskom programu te daje uvid u organi- zacijsku kulturu ustanove. Studenti prednost daju usvajanju generičkih kompetencija (osobito komunikacijske vještine) na praksi, dok knjižničari naglašavaju važnost usva- janja stručnih vještina. Obje skupine navode da su stručne kompetencije mentora važne, ali daju prednost njegovim vrlo razvijenim generičkim vještinama, osobito komunika- cijskim vještinama (interpersonalnim i intrapersonalnim vještinama).</p> <p><strong>Ograničenja</strong>. U istraživanju su sudjelovali samo knjižničari iz Knjižnice Filozof- skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa se preporučuje provjera mogućnosti generaliza- cije istraživanja na uzorcima knjižničara/mentora iz drugih vrsta knjižnica.</p> <p><strong>Praktična primjena</strong>. Rezultati ovog istraživanja mogu biti temelj za osmišljavanje poučavanja knjižničara/mentora.</p> <p><strong>Originalnost</strong>. Ovo istraživanje prvo u Hrvatskoj na ovakav način istražuje važnost studentske prakse, kao i to koje kompetencije studenti na praksi usvajaju te koje kompe- tencije mentor mora imati da bi bio kvalitetan mentor.</p>

<p><strong>Cilj</strong>. Cilj je ovoga rada istražiti na koji su način distribuirane teme diplomskih radova studenata diplomskog studija Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p> <p><strong>Metodologija</strong>. U istraživanju je za prikupljanje podataka korištena metoda kvantitativne analize sadržaja, a za jedinicu analize uzeti su naslovi diplomskih radova (po potrebi uvid u cjeloviti tekst). Tako su iz slobodno dostupnih izvora (institucijski repozitorij i popisi objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske) u razdoblju od lipnja do rujna 2018. prikupljeni podaci za 757 radova objavljenih u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Podaci su potom podvrgnuti statističkoj analizi gdje je zastupljenost tema diplomskih radova prikazana grafički, dok su promjene u zastupljenosti pojedinih tema kroz godinu prikazane modelom linearnog trenda.</p> <p><strong>Rezultati</strong>. Najzastupljenije su teme diplomskih radova one o uslugama i aktivnostima knjižnice, dok su teme o metodologiji i obrazovanju u knjižničarstvu potpuno zaobiđene. Podzastupljene su teme iz znanstvene komunikacije te obrade i sustava za označivanje. U istraženom desetogodišnjem razdoblju negativan trend odabira tema utvrđen je u skupini 3 (Nakladništvo, tiskarstvo, povijest knjige), dok u drugim skupinama rezultati nisu pokazali postojanje linearnog trenda.</p> <p>Analizom naslova utvrđeno je da studenti većinom istražuju tradicionalne teme iz knjižničarstva, dok su istraživanja o netradicionalnim knjižničarskim poslovima i okolini još uvijek podzastupljena.</p> <p><strong>Ograničenja</strong>. U istraživanju su prikupljeni samo podaci iz slobodno dostupnih izvora (institucijski repozitorij i popisi objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske) te je, sukladno tomu, tumačenje rezultata podložno nekim ograničenjima: (a) nije bilo moguće utvrditi zastupljenost tema prema različitim obilježjima studenata, odnosno prema tipu studija (redovni, izvanredni, dodatni, bolonjski, predbolonjski); (b) s obzirom na to da je rađena analiza naslova (iznimno uvidom u sam tekst rada), za pojedine radove nije bilo moguće napraviti precizno određenje teme; (c) radovi su kategorizirani prema glavnoj temi, iako se u pojedinim radovima obrađivalo više tema.</p> <p><strong>Praktična primjena</strong>. Budućim studentima rezultati ovog istraživanja mogu biti polazišna točka pri odabiru istraživačke teme za diplomski rad. Ujedno mogu biti smjerokaz i istraživačima i nastavnicima, odnosno mentorima na diplomskim radovima.</p> <p>Klasifikacijska shema kreirana za potrebe ovoga rada može biti pomoć voditeljima BDI-zbirki.</p> <p><strong>Originalnost</strong>. Ovo je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje se bavi istraživanjem tema diplomskih radova studenata Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Također, za potrebe ovoga istraživanja stvorena je nova klasifikacijska shema iz područja knjižničarstva.</p>