No abstract

Summary: Through this paper survey on attitudes of workers employed in restaurants and other food bussines operators (storages, distribution and market -sales and catering) has been performed. Survey covered cca 600 workers employed in 130 companies. It has been performed in several municipalities in Republic of Serbia (AP Vojvodina and Central Serbia).

The aim of this paper is to determine the current situation in the field of geographical indications schemes (GI), obstacles for futures development and to provide recommendations for GIs development in Serbia, Bosnia and Herzegovina and Montenegro. GIs quality schemes provide confirmation to consumers that foodstuff is a traditional product produced in a certain area and with certain attributes. Although the Western Balkan countries are reach in well-known traditional products and have excellent ago-ecological conditions for GIs production, this quality schemes are not developed. In this paper are applied comparative methodology, literature review and field research. Results are showing that path to improvement GIs is in the further legal framework harmonization with EU legal framework, providing flexibility for registration of the GIs foodstuff processing capacities, support to the producer's organization, shifting of the national GIs recognition to the EU, systematic support to the GIs etc.

„Visočka pečenica“ je trajni suhomesnati proizvod dobiven od najkvalitetnijih dijelova goveđeg mesa (but, leđa sa slabinskim dijelom, plećka i podslabinski dio), suho soljen isključivo kuhinjskom soli i hladno dimljen i sušen. Proizvodnja ovog tradicionalnog proizvoda ima višestoljetnu tradiciju. Karakteristična je za šire područje općine Visoko, smještene u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Proizvod odlikuje posebna tehnologija proizvodnje karakteristična za navedeno područje, kao i vrhunska kvaliteta. Posebno je interesantna i komercijalno značajna „Visočka pečenica“ koja se proizvodi od dugog leđnog mišića uključujući i slabinski dio (m. longissimus dorsi) tzv. „Visočka zarebnica“. U periodu nakon ratnih događanja u Bosni i Hercegovini, uvidjevši priliku za brzu zaradu, na tržištu se pojavljuje određeni broj mesoprerađivača koji nude plagirane suhomesnate proizvode, deklarirajući ih kao „Visočka pečenica“, nanoseći pri tome ogromnu štetu ugledu i reputaciji ovog proizvoda. U tom pogledu, osnovano je udruženje mesoprerađivača s područja općine Visoko „ViPS“ (Visočka pečenica i suđuka), koje je podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake zemljopisnog podrijetla za „Visočku pečenicu“. Stoga su u ovome radu prikazani podaci neophodni u procesu zaštite „Visočke pečenice“ oznakom zemljopisnog podrijetla u Bosni i Hercegovini, a u kasnijoj fazi i u Europskoj uniji.

No abstract