UVOD: Jedno od najvećih dostignuća ortopedske kirurgije je ugradnja umjetnog zgloba ili endoproteze zgloba kuka koja se koristi za zamjenu patološki promijenjenih zglobova.CILJ ISTRAŽIVANJA: Ustanoviti otežavajuće parametre u bolesnika s ugrađenom endoprotezom (EP) zgloba kuka koji utječu na funkcionalni oporavak i duljinu trajanja njihovog hospitalnog rehabilitacijskog tretmana. ISPITANICI I METODE: Ispitivanu skupinu činili su bolesnici s ugrađenom endoprotezom zgloba kuka (n=50). Svi bolesnici provodili su rehabilitaciju u Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveučilišne kliničke bolnice(SKB) Mostar gdje se na početku i kraju tretmana mjerilo koliko određeni parametri kao što su spol, životna dob i indeks tjelesne mase (BMI) utječu na ishod rehabilitacije i duljinu trajanja hospitalnog tretmana. REZULTATI: Ovo istraživanje pokazalo je značajnu negativnu korelaciju između duljine trajanja rehabilitacijskog tretmana s BMI (p<0,05) i životnom dobi ispitanika (p<0,007), što znači da starija životna dob i veći BMI ispitanika zahtijevaju i dulji fizikalni stacionarni tretman. Nije nađena statistički značajna povezanost između spola, funkcionalnog oporavka i duljine trajanja bolničkog tretmana. ZAKLJUČAK: Iako svi bolesnici s ugrađenom endoprotezom zgloba kuka nakon provedene rehabilitacije pokazuju povećanje opsega pokreta i poboljšanje funkcije zgloba kuka, te smanjenje boli, brži funkcionalni oporavak bilježe bolesnici mlađe životne dobi i manjeg BMI.

Otvoreno dijeljenje informacija i znanja omogućava njihovu veću protočnost i iskoristivost, a to je najvažnije za razvoj informacijskog društva i društva znanja. Znanstvena zajednica kontinuirano razmjenjuje informacije o novim znanstvenim otkrićima i činjenicama koji su danas nezamislivi bez potpore informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Inicijativa i deklaracija koje su se zalagale za otvoreni pristup su: Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup, Bethesdanska izjava o otvorenom pristupu u izdavaštvu i Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanstvenim informacijama. Najvažniji medicinski izvori u otvorenom pristupu su Directory of Open Access Journals (DOAJ), PubMed Central (PMC), Public Library of Science (PLoS). Za medicinsku znanost i struku nesmetani i široki pristup pouzdanim i provjerenim informacijama ima izrazito veliku važnost. Potrebno je u svijet znanstvenog izdavaštva uvesti inovacije koje nove tehnologije omogućuju i to u svrhu učinkovitijeg objavljivanja i pristupa. Treba istražiti nove modele poslovanja uključujući otvoreni pristup. Cilj digitalizacije i otvorenog pristupa znanstvenih informacija mora biti osiguravanje trajnosti pristupa informacijama za buduće generacije.Ključne riječi: otvorena znanost, biomedicina, informacijske i komunikacijske tehnologije Osoba za razmjenu informacija: Ime: Dragana Rašić