No abstract

Modern companies work in the conditions of so called New economy, where the knowledge becomes the basic economic resource. Traditional resources as land, capital and labour are determined by diminishing returns; knowledge instead is connected with increasing returns. Knowledge that can be used in the company for creating value represents the intellectual capital. By measuring intellectual capital, company can manage it. This paper shows concise overview of used methods for measuring intellectual capital. Authors measured intellectual capital in four companies in Croatia using Calculated Intangible Value (CIV) as a method. Results of measuring intellectual capital are complemented with traditional financial ratios. However, intellectual capital statement gives real outlook in competitive advantage of certain company. Every modern company should measure its intellectual capital value and report it as a supplement to traditional balance sheets.

Ekološko-socijalno tržni model gospodarstva (nacionalne ekonomije) SažetakGlobalna društvena i gospodarska zbilja dovode u pitanje ispravnost dosadašnjeg poimanja tržišta i zakonitosti koje unutar istog vladaju. Polazeći od argumentacije neodrživosti sadašnjeg tržnog modela, u radu se ističe neophodnost traženja novih rješenja, a jedno je od njih razvoj ekološkog-socijalnog tržnog gospodarstva. Upravo je ekološko-socijalno tržište mjesto na kojem se treba odvijati intenzivna razmjena koja bi, zadržavajući elemente ekonomskog racionalizma, poticala održivi razvoj kroz interakciju ponude i potražnje temeljene na ekološkoj i socijalnoj platformi. Pokretač je svakog tržnog gospodarstva, prije svega, težnja za stvaranjem profita, no ukoliko redefiniramo ulogu konkurentnosti, utoliko možemo stvoriti preduvjete za smanjenje jaza između interesa pojedinaca u obliku profita i društva u cjelini. Kada govorimo o održivoj konkurentnosti, tada prije svega mislimo na konkurentnost koja u sebi objedinjuje ključne čimbenike ekonomskog, društvenog i ekološkog rasta i razvoja, neophodne za uspostavljanje održivog sustava u kojem živimo i posredujemo robom i novcem. Indikatori održive konkurentnosti stoga su determinirani međuodnosom određenih varijabli unutar istih. Simulacijom utjecaja klasičnog tržišta i ekološko-socijalnog tržišta na kapacitet kupovne moći potrošača, u radu se razvija i predlaže primjena tržno-razvojnog dijamanta kao instrumenta za mjerenje održive konkurentnosti gospodarstva. Primjenom odabranih matematičkih jednadžbi definiraju se mogući indikatori konkurentnosti u modelu ekološkosocijalno tržne ekonomije, a čime se značajno pridonosi procesu implementacije koncepta održivog rasta i razvoja -sve na temeljima ekološko-socijalnog i tržnog gospodarstva.