Background: Although publishing in scientific journals has an educational component, the

No abstract

The time cut-off for primary closure of acute wounds is not clearly defined in the literature or in the surgical textbooks. It is even unclear whether the wound age increases wound infection rate. The scarcity of scientific evidence may explain the diverse wound management practices. To give guidance for further research in the field, this systematic review assessed recent evidence on the impact of wound age on the infection rate and on the selection of wound closure method. Using predefined criteria, we systematically searched Cochrane Central Register of Controlled Trials/CENTRAL, Cochrane Database of Systematic Reviews, MEDLINE, Scopus, Web of Science Core Collection, Current Contents, SciELO Citation Index, KCI-Korean Journal Database, Russian Science Citation Index, BIOSIS Citation Index, Data Citation Index, LILACS/Latin American and Caribbean Health Sciences Literature, and African Index Medicus; as well as online trial registries: ClinicalTrials.gov, WHO International Clinical Trials Registry Platform/WHO ICTRP, and CenterWatch. Nine studies met the selection criteria and were included in the review. This review could not establish the time frame for primary closure of wounds. The time intervals mentioned in many surgical textbooks were supported by only a few low-quality studies. More important factors to be considered when delaying primary closure of acute wounds were the history of diabetes, wound location, wound length, and the presence of a foreign body.

Cilj. Cilj članka jest predstaviti izazove i rješenja u radu na postavljanju izložbe knjiga u visokoškolskoj knjižnici. Polazeći od praktičnog iskustava, ponudit će se model za organizaciju izložbi u visokoškolskim knjižnicama. Pristup/metodologija. U članku se donosi opširan prikaz idejnog i praktičnog rada na postavljanju izložbe knjiga u organizaciji Središnje medicinske knjižnice u povodu 100. obljetnice postojanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tj. njezine matične ustanove. Na osnovi iskustva stečenog tijekom postavljanja izložbe te znanstvene i stručne literature, pristupit će se izradi prijedloga modela idejnog i organizacijskog koncepta izložbi koje se postavljaju u visokoškolskim knjižnicama. Rezultati. Rezultat članka jest prijedlog modela rada na izložbama u knjižnicama koji će knjižničarima kao autorima izložbi osigurati osnovu za planiranje temeljite organizacije i postavljanja izložbi knjiga u visokoškolskim i drugim vrstama knjižnica. Originalnost/vrijednost. Potaknuta je rasprava o ulozi visokoškolskih knjižničara kao autora izložbi (knjižničar-kustos), s posebnim naglaskom na izlaganju knjiga. Prepoznata je potreba publiciranja teorijske i stručne literature o spomenutoj tematici, osobito u lokalnom, hrvatskom kontekstu. Vrijednost članaka ogleda se u predstavljenom modelu za kreiranje koncepta izložbi u visokoškolskim knjižnicama. Sastavni dio modela jesu detaljno prikazani programski i organizacijski plan izložbe. Cilj modela jest knjižničarima koji se već bave postavljanjem izložbi i onima koji se planiraju okušati u tome pružiti podršku pri osmišljavanju i realiziranju izložbenih projekata.

<p><strong>Cilj</strong>. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti visokoškolskih knjižnica u pripremi i izvedbi izbornih predmeta u nastavnim programima visokih učilišta.</p> <p><strong>Metoda</strong>. Prikazan je sadržaj i način izvođenja dvaju izbornih predmeta tematski vezanih uz podučavanje informacijske pismenosti studenata medicine koje je oblikovala Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i rezultati anketnoga ispitivanja studenata koji su pohađali jedan od opisanih kolegija.</p> <p><strong>Rezultati</strong>. Prepoznajući specifičnosti informacijskih potreba studenata medicine, Središnja medicinska knjižnica samostalno je oblikovala sadržaj i način izvođenja izbornih predmeta. Predmete su ocijenila i odobrila odgovarajuća tijela matične ustanove. U izvođenju kolegija, od kojih svaki traje 25 sati i pretežno se izvodi u obliku vježbi, sudjeluju knjižničari i nastavnici temeljnih i kliničkih predmeta. Nastavnike je odabrala i na suradnju pozvala Središnja medicinska knjižnica. Prema rezultatima anketnog ispitivanja velika većina studenata koji su pohađali nastavu jednog od izbornih predmeta Središnje medicinske knjižnice izrazila je zadovoljstvo programom izbornog predmeta i prezentacijom njegova sadržaja.</p> <p><strong>Praktična primjena</strong>. Izborni predmeti učinkovit su način na koji visokoškolske knjižnice mogu prenositi sadržaje koji podupiru informacijsku pismenost studenata i pripremaju ih za cjeloživotno učenje. Pritom je neophodna suradnja knjižnice s nastavnicima matične ustanove. Primjer opisan u radu može biti poticaj drugim hrvatskim visokoškolskim knjižnicama za sličan pristup informacijskom opismenjavanju studenata.</p>