Despite the numerous works evaluating Fritz Jahr’s importance for bioethics, there is still a widespread practice at best to put his name in some of the footnotes. The similar practice is recognized in Italy and the full appreciation of his work – contrary to the reception of Van Rensselaer Potter’s work – is still to come. First part of this paper is concerned with the mentioned uncommendable practice as a main motive of the article. Second part shortly captures the main facts about life and work of Fritz Jahr. Third part is dedicated to summary of extensive work of Van Rensselaer Potter. Next part reveals the trends and practices in Italy concerning the reception of those two «fathers of bioethics» and delineate the lines of research based on their work. In conclusion the authors call for caution and attentive approach to history of bioethics because mixing those research lines could be at least deceptive if not completely unfruitful.

U fondu Javni bilježnici Rijeke i okolice pohranjenu u Državnome arhivu u Rijeci čuva se i vrijedna zbirka lovranskih oporuka iz 18. stoljeća, od kojih je najveći broj pisan talijanskim jezikom, a u potpunosti hrvatskim jezikom pisano ih je samo devet. Osam ih potpisuje notar Anton Tomičić, a najmlađu Bartol Negovetić. Faksimil, prijepis i transkripcija tih oporuka već su objavljeni, no zbog ograničena su prostora bile opisane samo njihove vanjske karakteristike, pa se u ovome radu koncentriramo na analizu njihovih unutarnjih karakteristika: strukturu, sadržaj i jezik. Pritom je naš osnovni cilj iskoristiti bogatu građu s povijesnoga i filološkoga aspekta. Na početku rada dan je povijesni kontekst nastanka oporuka te kratak pregled njihove specifičnosti kao povijesnih izvora. Činjenica da je u Lovranu mjesto javne vjere u 18. stoljeću uz lokalni kaptol bila i notarska kancelarija govori u prilog tezi da je Lovran u to vrijeme predstavljao snažno administrativno središte. U radu se potom predstavlja grafija obojice notara te temeljne jezične značajke. Obojica notara pišu hrvatskom nenormiranom dopreporodnom latinicom po talijanskome uzoru, no Tomičićevo je bilježenje dosljednije i ujednačenije, dok su u Negovetićevoj oporuci brojniji dvoznačni grafemi i višestruka rješenja, što upućuje na mnogo veće Tomičićevo notarsko iskustvo. Utvrđene fonološke i morfološke značajke pokazuju da je u osnovi jezika oporuka čakavski ekavski dijalekt. Postupno se analizira struktura oporuka prema njihovim temeljnim dijelovima (protokol, korpus, eshatokol) te se zaključuje o uzusu njihova sastavljanja u lovranskom notarijatu, navode se neke specifične formule koje se u njima pojavljuju te daju prilozi za upotpunjenje slike o nekim običajima iz lovranske pravnopovijesne prakse. U analizi sadržaja posebna se pozornost usmjerava na vrstu oporuka, način nasljeđivanja, osobe prisutne pri njihovu sastavljanju te zasvjedočene ostavinske odredbe. Krajnji su zaključci doneseni u obliku razmatranja značenja ovih izvora za razumijevanje lovranske svakodnevice s kraja 18. stoljeća. Osim pravno‑administrativnih uzusa, posebno su izdvojeni položaj žene, obiteljski odnosi i pobožnost. Time se dokazuje upravo neophodna potreba korištenja ovih dragocjenih povijesnih izvora za sastavljanje mozaika mikropovijesti Lovrana i Lovranštine.

Rijeka. Concerning the fact that this Centre is a part of Centre of Excellence for

Iako je utjecaj klimatskih promjena na čovjeka i okoliš odavno poznat, manje se važnosti pridaje bolestima koje na epidemiološka vrata ulaze sporednim putem. Zoonoze tako spadaju u skupinu bolesti čiju sve veću pojavnost možemo povezati upravo s klimatskim promjenama i stvaranjem preduvjeta za njihovo širenje. Pregledom literature utvrđena je sve veća osvještenost glede potencijalnih posljedica moguće pojavnosti zoonoza uzrokovanih zatopljenjem na globalnoj razini, no usprkos tomu u Hrvatskoj takva istraživanja (još) nisu prepoznata. Pod hipotezom da klimatske promjene i globalno zatopljenje uzrokovano industrijskim onečišćenjem i antropogenim čimbenicima uzrokuju pojavnost zoonoza, nude se rješenja preventivnog karaktera, koja uz pravovremenu detekciju i epidemiološke intervencije nužno ne utječu na pojavnost zoonoza. Ono što je izglednije i nezanemarivo, jest činjenica da klimatske promjene stvaraju preduvjete za različite puteve prijenosa i širenje zoonoza što bi, ako se negativan trend globalnog zatopljenja nastavi, moglo s vremenom utjecati na njihovu incidenciju i prevalenciju – svakako i u Hrvatskoj – što iz javnozdravstvenog prerasta u globalni okolišnoetički problem.

robert doričić, toni buterin, igor eterović, amir muzur department of social sciences and medical humanities, faculty of medicine, university of rijeka / department of public health, faculty of health studies, university of rijeka The Spanish flu, one of the worst epidemics in history, appeared in 1918, on the eve of the end of the World War I. The characteristic of the epidemic on the territory of the city of Rijeka has been poorly studied. Certainly, the lack of primary sources, such as hospital registries, have made the understanding of the incidence and the course of the epidemic in the city more difficult. Therefore, the death certificates have emerged as the main primary source. The purpose of this paper is to explore and describe mortality caused by the (Spanish) flu during 1918 and at the beginning of 1919, using the death registers of those who lived in the area of the city center and the surrounding parishes. The results of the Spanish flu mortality research in the area of Rijeka are compared to the Spanish flu specific mortality on the territory of the three parishes situated in the wider area of Rijeka -Brseč, Mošćenice and Lovran. The elucidation of the characteristics of the Spanish flu epidemic and its impact on the quotidian life in the city of Rijeka is possible through the analysis of daily newspapers as well. In this paper, we have explored such articles in the La Bilancia, Rijeka's newspaper published in Italian.keywords Rijeka, Brseč, Mošćenice, Lovran, 1918, Spanish flu, death certificates, La Bilancia robert doričić, toni buterin, igor eterović, amir muzur: the spanish flu in the city of rijeka and its surroundings in 1918-1919: the public impact and the image of the epidemic