The article presents the results of research of the geographic dimensions of contemporary tourism development of Bosnia and Herzegovina, at the level of tourism regions and municipalities that make up each region. For the purpose of this paper, a new tourism regionalisation of Bosnia and Herzegovina was created, and the level of tourism development was analysed using available tourism flow indicators. The methodological approach was based on GIS analysis, which served as a tool for allocating five levels of tourism development in communities that make up a particular tourism region. The survey showed a significant disparity in Herzegovina when compared to other tourism regions. This is the result of valorisation of a small number of Herzegovinian tourism potentials, as well as tourism connections with the neighbouring Croatian coast. On the other hand, other regions are characterised by very low valorisation of potential tourism factors. In addition to the national level, the concentration of tourism flow has been observed on the regional level due to significant tourism development of a small number of destinations.Key words: tourism development, tourism, region, GIS analysis, Bosnia and Herzegovina U članku su predstavljeni rezultati istraživanja geografske dimenzije suvremenoga turističkoga razvoja Bosne i Hercegovine na razini turističkih regija i općina koje tvore svaku regiju. Za potrebe ovoga rada napravljena je nova turističkogeografska regionalizacija Bosne i Hercegovine, a stupanj turističkoga razvoja analiziran je korištenjem dostupnih pokazatelja turističkoga prometa. Metodološki je pristup utemeljen na GIS analizi pomoću koje je izdvojeno pet stupnjeva turističke razvijenosti općina koje tvore pojedinu turističku regiju. Istraživanje pokazuje značajno odstupanje Hercegovine u odnosu na ostale turističke regije. To je posljedica valorizacije samo maloga broja hercegovačkih turističkih potencijala kao i turističkoga povezivanja sa susjednim hrvatskim primorjem. S druge strane, ostale regije obilježava vrlo slaba valorizacija brojnih turističkih potencijalnih faktora. Osim na državnoj razini koncentracija turističkoga prometa opaža se i na regionalnoj razini uslijed značajnijega turističkoga razvoja iznimno maloga broja odredišta. UvodGeografska je neujednačenost jedna od glavnih značajka suvremenoga turističkoga razvoja. Ona se može primijetiti kako na državnoj (regionalnoj) razini tako i unutar samih turističkih regija. Geografska koncentracija turističkoga prometa unutar jedne ili maloga broja turističkih regija obilježje je gotovo svih turistički razvijenih zemalja svijeta (Curić i dr., 2013). S druge se strane postavlja pitanje koliko je geografska neujednačenost turizma značajka zemalja koje ne ulaze u skupinu turistički najrazvijenijih na svijetu. Upravo je to tema ovoga istraživanja, provedena na primjeru Bosne i Hercegovine, jedne od zemalja koje bilježe umjereni turistički promet. Cilj je istraživanja utvrditi u kojoj je mjeri geografska neujednačenost značajka turističkoga razvoja na region...

No abstract

Istraživanje varijabilnosti padalina u ovom radu provedeno je na 43 postaje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za razdoblje 1961. -1990. Varijabilnost padalina analizirana je za godišnje, polugodišnje te sezonske količine padalina. Prostorna analiza pokazala je da je raspon varijabilnosti padalina veći u Hrvatskoj nego u Bosni i Hercegovini. Manje vrijednosti varijabilnosti padalina primijećene su u postajama središnjeg dijela Bosne i Hercegovine. Ipak, potrebna su daljnja istraživanja na većem broju postaja koja bi potvrdila dobivene regionalne razlike jer je broj postaja u Bosni i Hercegovini bitno manji nego u Hrvatskoj, a prostorna je raspodjela postaja neravnomjerna. Manje vrijednosti varijabilnosti padalina za Bosnu i Hercegovinu dobivene su za sva godišnja doba, a najizraženije su u jesen. U najvećem broju postaja u istraživanom prostoru minimum varijabilnosti padalina javlja se u proljeće. Maksimum varijabilnosti padalina, koji se u najvećem broju postaja javlja u jesen, također je izraženiji u Hrvatskoj nego u Bosni i Hercegovini.Ključne riječi: padaline, varijabilnost padalina, Hrvatska, Bosna i Hercegovina Geographical Distribution of Precipitation Variability in Croatia and Bosnia and HerzegovinaThis paper deals with the precipitation variability research that was conducted using precipitation data of 43 stations in Croatia and Bosnia and Herzegovina for the 1961 -1990 period. Precipitation variability was analysed for annual, semi-annual and seasonal amounts of precipitation. The results of spatial analysis showed, that the range of precipitation variability is higher in Croatia than in Bosnia and Herzegovina. Lower values of precipitation variability were observed in the stations of the central part of Bosnia and Herzegovina. Nevertheless, further investigations are necessary for a number of stations in Bosnia-Herzegovina to confirm this statement. Lower values of precipitation variability in Bosnia-Herzegovina were obtained for all seasons, but largely for autumn. In the majority of stations, the minimum precipitation variability occurs in the spring. Maximum precipitation variability, which for the largest number of stations occurs in the autumn, is more evident in Croatia than in Bosnia and Herzegovina.

This study examines demographic trends within the micro unit Veljaci in the municipality of Ljubuški. The sources of primary data were the oldest registers of births from the turn of the 19th century in the area encompassed in the parish Veljaci. The data were analysed using historical and demographic, microhistorical and comparative-historical methodological approach. The research goalis to present former demographic reality of this micro-space at the empire border describe its demographic indicators and their dynamics, especially those related to the birth rate, and pinpoint any trends that would indicate demographic trends of the surrounding area, that is, former parish Ljubuški as a whole. With limited research and analysis of data collected in heuristic procedures for a broader and more comprehensive study of Ljubuški population, we gained an insight into demographic reality of this area from the extreme periphery of the Ottoman Empire at the turn of the 19th century. Comparative-historical approach showed that the characteristics fit into the regularity established by various studies, of geographically closer, but also more remote areas. The analysis of the anthrophonymy corpus also proved similar facts. The analysis of the data from parish registers provided the first, preliminary insight into the demographic image of one section of Ljubuški, and we hope that further research of the entire micro-unit of Ljubuški will significantly complement it and at least partially reconstruct its entire demographic development.

Nakon višestoljetnoga zajedničkog života u okviru istovjetnih društvenih uvjeta i političkih tvorevina, završetkom ratnih razračunavanja s kraja 17. i drugoga desetljeća 18. stoljeća vrgoračko-ljubuški prostor se našao na periferiji dvaju imperijalnih sustava, na granici njihova dodira. Te su činjenice potaknule proces oblikovanja novih prostorno-regionalnih identiteta kod toga istovjetnog etnokulturnog i etnokonfesionalnog korpusa kakvim ih prepoznajemo danas. Vrgoračko-ljubuški prostor jes predratne periferije Osmanskoga Carstva spomenutim ratnim razgraničenjima podijeljen te uklopljen u vojnokrajiški i osmansko-mletački sustav nastavljajući tako kompleksan historijsko-geografski razvitak s obiju strana granica.