SAŽETAK U radu je predstavljena ideja o osobnom identitetu muzejskog posjetitelja, u našem slučaju učenika, kao temelju doživljaja muzeja i njegovih sadržaja. Ideja je promišljana u istraživanju zavičajnih dimenzija učeničkoga muzejskog iskustva. Međusobni odnos zavičajnog identiteta učenika i njegove percepcije muzejskih sadržaja, promatran je na primjeru proučavanja dimenzija učeničkih percepcija u skupini učenika drugih i četvrtih razreda Osnovne škole iz Benkovca. Iako u Benkovcu djeluje Zavičajni muzej grada UVODPosjetitelji, tijekom svojih muzejskih posjeta, stvaraju čitav niz složenih značenja te se postavlja pitanje mehanizma osobnog odabira sadržaja i stvaranja značenja u tom procesu. U tom nas smislu veći broj autora (Worts, 1994; Paris i Mercer, 2002;Falk, 2009) upućuje na pitanja dimenzija posjetiteljeva identiteta, te u skladu s time, identitetskih odrednica muzejskog iskustva. U navedenoj literaturi razmatra se pitanje osobnog identiteta, a u filozofskom smislu, prilikom opisivanja osobnog identiteta, govore o T. KISOVAR IVANDA, I. BATARELO-KOKIĆ: Povezanost zavičajnog... MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012. 8 pojedinačnim promijenjivim identitetskim odrednicama osobe kao i njezinim nepromijenjenim odrednicama kroz vrijeme (Audi, 1999, str. 660).Prema kritičkoj pedagogiji, način na koji učenici nižih razreda osnovne škole istražuju i doživljavaju sebe, rezultat je društvene memorije, povijesti i tradicija, koje pomažu u oblikovanju osobnih pogleda i formiranju identiteta (Christensen, Aldridge, 2012). Promišljanje identiteta držimo značajnim u kontekstu bavljenja posjetiteljevim doživljajem muzeja. U težnji za poboljšanjem kvalitete razumijevanja i poticanja intenziteta muzejskog doživljaja učenika kao muzejskog posjetitelja, uz pitanja učenja u muzejskom kontekstu, zanima nas i uloga njegova osobnog identiteta u doživljaju muzeja i njegovih sadržaja. Možemo se pitati u kojoj je mjeri njegov doživljaj povezan identitetskim koncepcijama u muzejskoj praksi.U muzeološkom se kontekstu Maroević bavi ponajprije kulturnim identitetom, odredivši ga kao potpuno podudaranje materijalnog i duhovnog na više društvenih razina, sa svrhom da se materijalnim odredi duhovna dimenzija neke od tih razina koja time postaje određujuća za raspon identiteta, sa svim međuutjecajima triju temeljnih kategorija: vremena, prostora i društva (Maroević, 1993, str. 98). Nadalje, autor ističe da identitet kao dio muzeološke poruke postaje element spoznaje o korijenima koji sežu do različitih dubina prošlosti i prostora onih struktura koje su u nama, kao što su pripadnost susjedstvu, mjestu, gradu, području, zemlji ili kontinentu, pripadnost obitelji, rodu, zavičaju, regiji, narodu, klasi, rasi, civilizaciji, religiji, kulturi ili nekom drugom obliku formulirane svijesti (Maroević, 1993., str. 99). Potreba muzejske ustanove da svoje identitetsko poslanje prilagodi stvarnim potrebama posjetitelja, upozorava Šola, upućuje ga na put nastojanja izbjegavanja institucionalne rigidnosti.Institucija je, da nabrojim neke njezine druge grijehe, n...

This study aims to analyze and compare teaching practices in an inclusive setting. The study focuses on teachers’ self-evaluated teaching practices with students with seven or more predominantly inattentive symptoms associated with ADHD, depending on their beliefs about the values of inclusive education and some demographic factors. The results are situated in the context of current literature on inclusive education practices, teacher attitudes towards students with predominantly inattentive symptoms associated with ADHD and teaching practices/classroom strategies for work with them. The questionnaire was administered to 660 teachers from 13 Croatian counties. The participating teachers were asked to complete a standardized questionnaire, including a demographic questionnaire and two scales: Teaching practices self-evaluation scale – TPSE (Vlah & Grbić, 2017) and Teachers’ beliefs about the values of inclusive education scale – TBIES (Skočić Mihić, Gabrić & Bošković, 2016). In an attempt to answer the research question on the relation between teachers’ self-reported teaching practices used in work with students with some inattentive symptoms associated with ADHD, place of residence, and school size, classroom versus subject teaching, teacher education level, work experience and beliefs about the values of inclusive education, we used both a correlation and a hierarchical regression analysis. The results indicated a correlation between teachers’ self-evaluated teaching practices described by three indices (student praise and supportive communication; adjustments to assessment for students; and comprehensive approach to inclusion of students with special needs), teacher education level, and classroom/subject teaching, which also related to teachers’ value of inclusive education. Next, we explored the relationships among the investigated variables in more detail using a hierarchical regression analysis in which different indices of teachers’ self-evaluated teaching practices served as the criterion. In the proposed model inclusive beliefs were revealed as significant predictors of teaching practices. These results extend previous research. Implications for teacher education are discussed and suggestions are made for future research.