No abstract

Pavement surface texture is one of the prevailing factors for friction realization on pavement surfaces. In this paper, an overview of pavement texture properties related to the pavement frictional response is given. Image analysis methods used for pavement texture characterization are thoroughly analyzed together with their potential for the establishment of a pavement texture–friction relationship. Digital pavement surface models derived from photogrammetry or laser scanning methods enable the extraction of texture parameters comparable to the ones acquired by common pavement surface measuring techniques. This paper shows the results of a preliminary small-scale research study of the pavement texture–friction relationship. This research was performed in a laboratory which produced asphalt samples, primarily to analyze the potential of developing a methodology for the digital pavement texture model setup. Furthermore, the relationship between selected 2D texture parameters calculated from the digital texture model and measured friction coefficient expressed as SRT value was analyzed. A significant correlation was established for standard texture indicator mean profile depth (MPD) and SRT values (R = 0.81). Other texture parameters showed moderate correlation with the frictional response of the surface, with absolute values of correlation coefficients varying from 0.7 to 0.75. A further analysis of this relationship will be performed by inclusion of other texture parameters that can be determined from the digital texture model acquired by the established methodology.

Prometno-prostorno planiranje je kontinuirani postupak kojeg je potrebno neprestano unaprjeđivati na temelju analize pokazatelja funkcioniranja sustava. Prema saznanju autora, prilikom planiranja prostora Kampusa Sveučilišta u Rijeci, a ni u vremenu korištenja, nisu detaljno analizirani prometni pokazatelji u svrhu osiguranja više razine pristupačnosti prostora te većeg zadovoljstva korisnika. U radu je prikazana analiza rezultata istraživanja provedenog u ožujku 2020. godine na Građevinskom fakultetu u Rijeci među studentima i zaposlenicima Fakulteta putem online ankete. Cilj istraživanja bio je utvrditi prometne navike ciljane skupine ispitanika vezanih uz njihova dnevna putovanja prema Kampusu. Uz opća obilježja ispitanika i osnovne prometne pokazatelje, kao što su stupanj motorizacije i učestalost korištenja javnog gradskog prijevoza, ispitanici su odgovarali i na specifična pitanja vezana uz korištenje prometne infrastrukture za dolazak na Kampus u prosječnom radnom danu i ocjenjivali kvalitetu postojećeg prometnog sustava s aspekta javnog gradskog prijevoza, infrastrukture za parkiranje te pješačkog i biciklističkog prometa. Na temelju prikupljenih odgovora analizirane su prometne navike studenata i zaposlenika Građevinskog fakulteta u Rijeci te su ispitane korelacije obilježja ispitanika i specifičnih prometnih pokazatelja orijentiranih na putovanja prema Kampusu, a koje mogu pomoći u definiranju budućih planova rekonstrukcije i dogradnje prometne infrastrukture.

Ocjena strukturalnog stanja kolnika definira ukupnu nosivost kolnika, a određuje se kroz ocjenu mehaničkih svojstava slojeva kolničke konstrukcije. Defleksija predstavlja elastičnu deformaciju kolničke konstrukcije i jedan je od važnih pokazatelja strukturalne nosivosti kolnika. Iznos defleksije moguće je utvrditi teorijski, korištenjem zakonitosti teorije elastičnosti i poznavanjem materijalnih svojstava kolničke konstrukcije, ili empirijski, mjerenjem elastične deformacije generirane poznatim statičkim ili dinamičkim opterećenjem na površini kolnika, najčešće korištenjem uređaja s padajućim teretom (FWD uređaj). U ovom radu opisane su teorijske metode za određivanje strukturalne nosivosti kolničke konstrukcije, s naglaskom na defleksiju kao prevladavajući tehnički parametar za utvrđivanje ocjene strukturalnog stanja kolnika. Opisan je empirijski postupak utvrđivanja defleksije FWD uređajem te je dan pregled utjecajnih činitelja na izmjerene iznose defleksije. Prikazani su indeksi proizašli iz mjerenja defleksije, koji se koriste za utvrđivanje strukturalne ocjene kolnika. Na primjeru analize stanja kolničke konstrukcije provedene u sklopu diplomskog rada prikazana je važnost provedbe kontinuiranog mjerenja u svrhu utvrđivanja strukturalnog stanja i ocjene kolničke konstrukcije.

No abstract