Listening to music is a dominant activity in the Music Culture teaching in which students develop critical thinking about aesthetic value of music. Teachers mostly use CDs and DVDs as important tools during the music listening activity despite the development of technology. On today’s classes we meet digitally literate students born in a completely digitalized world, which represents a great challenge for teachers. The students and the system expect a wide range of digital contents – audio tracks, videos, animations, photos, etc. Fortunately, teachers can choose digital tools which will be used for improvement of the teaching activity – music listening. Research has been conducted within this paper and its aim is to determine the way in which the teachers implement the music listening activity, as well as the influence of the use of digital tools that help the students with learning and motivation. 675 students from four general education schools from fifth to eighth grade and their teachers of Music Culture from Osijek-Baranya County, as well as Vukovar-Srijem County took part in this research. The research is experimental and it is divided into two phases – before and after the use of digital tools. The research results show that the digital tool Kahoot! helps students to learn the matter easily and that they are much more motivated during music listening. Also, both students and teachers have developed digital competences.

Slušanje glazbe prevladavajuća je aktivnost u nastavi Glazbene kulture u kojoj učenici razvijaju kritičko mišljenje o estetski vrijednoj glazbi. Učitelji se za slušanje glazbe nerijetko koriste CD-ima i DVD-ima unatoč naglome razvoju tehnologije.Današnji su učenici digitalno pismeni, rođeni u potpuno digitaliziranome svijetu te učiteljima predstavljaju izazov u nastavi. Učenici i sustav očekuju širok raspon raznih digitalnih sadržaja – audiozapise, videozapise, animacije, fotografije i slično. Srećom, učitelj može odabrati digitalne alate kojima će se koristiti za unapređenje nastavnoga područja – slušanja glazbe. U okviru rada provedeno je istraživanje čiji je cilj utvrditi način kojim učitelji provode aktivnost slušanja glazbe te utjecaj uporabe digitalnih alata na svladavanje gradiva i motivaciju kod učenika. U istraživanju su sudjelovale četiri škole, 675 učenika općeobrazovnih škola od petoga do osmog razreda i njihovi učitelji Glazbene kulture iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Istraživanje je eksperimentalno i podijeljeno je u dvije faze – prije i poslije uporabe digitalnih alata. Dobiveni rezultati istraživanja prikazuju kako je primjenom digitalnoga alata Kahoot! olakšano usvajanje gradiva te su učenici motiviraniji tijekom slušanja glazbe. Osim toga, zamijećen je razvoj digitalnih kompetencija kod učenika i učitelja.

Učenicima osnovne škole nude se različite glazbene aktivnosti, kako u okviru školske ustanove (izvannastavne aktivnosti), tako i izvan nje (izvanškolske aktivnosti), a uključenost osnovnoškolaca u spomenute aktivnosti ovisi o raznolikim čimbenicima. U okviru ovoga rada provedeno je istraživanje koje se odvijalo tijekom 2018. godine i koje je obuhvatilo 510 ispitanika. Istraživanje je provedeno postupkom anketiranja na prigodnom uzorku u dvjema općeobrazovnim osnovnim školama Osječko-baranjske županije, tj. anketirani su učenici od četvrtog do osmog razreda jedne prigradske i jedne gradske škole. Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj su mjeri izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti zastupljene među učenicima i utječu li lokacija škole, spol, razred učenika i (ne)bavljenje glazbom njihovih roditelja na pohađanje glazbenih aktivnosti. Rezultati istraživanja pokazali su kako je polaženje tih aktivnosti podjednako zastupljeno kod učenika u predgrađu i gradu. Također, utvrđeno je kako spomenute aktivnosti pohađa znatno veći broj djevojčica u odnosu na dječake. Izvanškolske glazbene aktivnosti u većoj mjeri polaze učenici četvrtih, petih i šestih razreda, negoli sedmih i osmih. Ujedno, utvrđeno je kako učenici, čiji se roditelji bave glazbom, u značajnoj mjeri polaze glazbene aktivnosti. Sveukupno, rezultati ovog istraživanja pokazali su nedovoljnu zastupljenost izvannastavnih i izvanškolskih glazbenih aktivnosti među populacijiom učenika od čevrtog do osmog razreda osnovne škole. Brojnija ponuda glazbenih aktivnosti i snažnije animiranje učenika za uključivanje u iste nužni su jer su istraživanja pokazala brojne dobrobiti bavljenja glazbom, poput poboljšanja ponašanja, školskih postignuća, društvenih vještina, pamćenja, kreativnosti, kognitivnih vještina i cjelokupnoga osobnog razvoja.