Ovaj rad predstavlja novi korak u razumijevanju stvarnog stanja populacije mrkog medvjeda (Ursus arctos)koji nastanjuje područja Republike Srpske (RS). Rezultati dobijeni anketiranjem 38 od 42 (91%) organizacijekoje upravljaju medvjedima u RS (lovačke organizacije, šumska gazdinstva i nacionalni parkovi)služe kao osnova za razvoj boljeg upravljanja i zaštite vrste. Anketirani ispitanici imali su veoma visokoopšte mišljenje o medvjedima, što je ocijenjeno prosječnom ocjenom 4,6 (od 1 − vrlo loše do 5 − odlično).Većina ispitanika (74%) nije bila sigurna koji je stvarni broj medvjeda u RS. Nedostatak implementacijeCITES-a u RS prepoznat je kao važna potreba za promjenom postojećeg zakonodavstva (65% mišljenja).U 79% lovišta su zabilježene štete od medvjeda, najčešće na stoci (40%) i pčelinjacima (37%). Prisutnostmedvjeda s problematičnim ponašanjem u RS prijavilo je 50% ispitanika, a to je manifestovano kroz stalnopojavljivanje šteta (58% ispitanika), napade na ljude (11%) i kretanju kroz naseljena područja bez strahaod ljudi (11%). 74% ispitanika smatralo je da je trajno uklanjanje problematičnih jedinki najdjelotvornijerješenje. Krivolov je identifikovan kao jedna od najvećih prijetnji i prijavljen je u 61% lovišta, a 81% ispitanikasmatra da je stopa krivolova na području RS visoka (47%) i srednje visoka (34%). Uzimajući u obzirsve odgovore, predlažemo hitno stvaranje plana upravljanja mrkim medvjedom, jer bi se time mogli riješitibrojni problemi, pitanja i sumnje u pogledu upravljanja i boljeg suživota s ovom vrstom u RS.