No abstract

Istraživanja pokazuju sklonost da se precjenjuje udio imigranata u ukupnom stanovništvu u zemljama primitka (Citrin i Sides, 2008). Ilustrativan je primjerice Eurobarometrov podatak za zemlje Europske unije, u kojima trećina ispitanika 2017. godine nije mogla procijeniti broj stranaca koji nisu porijeklom iz zemalja Europske unije u svojim zemljama. Oni koji su procijenili uglavnom su precijenili udio imigranata. Izuzetak su Hrvatska, Estonija i Švedska, u kojima su ispitanici, redom, potpuno točno procijenili, blago podcijenili i blago precijenili njihov udio u ukupnom stanovništvu svoje zemlje. U svim ostalim zemljama precijenili su njihov udio, a u devetnaest zemalja čak dvostruko i više. Među njima se posebno ističu Rumunjska, Bugarska i Poljska, gdje je dojam o udjelu imigranata osam puta veći od njihova stvarnog broja, i Slovačka, u kojoj je procjena veća čak četrnaest puta (European Commission, 2018).

No abstract

Generacijske razlike u odnosu prema etničkoj različitosti: stavovi hrvatskih srednjoškolaca i njihovih roditelja Jadranka ČAČIĆ-KUMPESOdjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Hrvatska jcacic@unizd.hr Margareta GREGUROVIĆ, Josip KUMPES Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, HrvatskaPolazeći od važnosti koja se pridaje etničnosti u suvremenome hrvatskom društvu, rad se temelji na rezultatima istraživanja kojim se ispituju sličnosti i razlike odnosa prema etničkoj različitosti pripadnika dviju obiteljskih generacija u Hrvatskoj, srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja. Svrha usporedbe njihovih stavova jest da se pokuša utvrditi međugeneracijske sličnosti i razlike, utvrditi njihove pokazatelje i objasniti moguće razloge njihova pojavljivanja. U prvom dijelu rada naznačuju se socijalizacijski aspekti unutar socioloških teorija etničnosti i generacija i skicira se društveno-povijesni socijalizacijski kontekst ispitivanih obiteljskih generacija. U središnjem dijelu rada iznose se i analiziraju rezultati istraživanja provedenog 2009. s pomoću anketnog upitnika na prigodnom uzorku srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja (N = 1902). Ispitivani su stavovi prema etničkoj različitosti te društvena distanca prema pripadnicima pojedinih etničkih skupina (Albancima, Romima, Slovencima i Srbima) i stranim (migrantskim) radnicima. Iako su dobivene pozitivne korelacije u iskazivanju stavova i izražene društvene distance kod srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja, t-testom (metodom uparenih uzoraka) utvrđene su neke međugeneracijske razlike. One se, između ostaloga, očituju u većoj priklonjenosti srednjoškolskih učenika etnocentričnim stavovima i zatvorenosti prema kulturnoj i etničkoj različitosti u usporedbi s njihovim roditeljima te u tome da roditelji izražavaju statistički značajno veću društvenu distancu prema Albancima, Slovencima i stranim radnicima od svoje srednjoškolske djece. Regresijskim analizama na svakom od poduzoraka provjeren je učinak sociodemografskih, sociokulturnih i socioekonomskih karakteristika ispitanika te njihovih vrijednosnih orijentacija na priklonjenost ispitivanim stavovima te na izražavanje društvene distance. Naposljetku se zaključuje da je s jedne strane potvrđena važnost obitelji u procesu etničke socijalizacije, a s druge uloga velikih društvenih promjena, poglavito traumatičnih društveno-povijesnih događaja, kako u oblikovanju stavova o etničkoj različitosti, tako i u oblikovanju generacijskih obilježja. Ključne riječi: obiteljske generacije, srednjoškolski učenici, roditelji, etničnost, etnička različitost, etnička socijalizacija, društvena distanca Jadranka Čačić-Kumpes, Margareta Gregurović, Josip Kumpes: Generacijske..., Revija za sociologiju 44 (2014)

Fast development and transmission of disease poses a health threat for a larger population and affects the functioning of almost all social systems, both within and outside nation-state borders, thus also affecting the possibilities of free migration and movement. The main aim of this article is to discuss the principal mechanisms of disease control in relation to migration in various socio-historical contexts. It identifies and compares historical patterns and contemporary measures of preventive control systems while considering the wider social context and migrants’ specific position. This paper combines the historical insights into various administrative and political systems in Europe and Croatia that have sought adequate measures to prevent the spread of infectious diseases with the current state of the affair in the fight against the COVID-19 pandemic. As part of the regulation and management of the contemporary COVID-19 pandemic, restrictions have been introduced on cross-border movement and travel. Those restrictions and quarantine measures have abruptly halted not only international but also migration within the borders of nation-states, especially during the first wave of the pandemic in spring 2020. Emphasis has been placed on the effects of the COVID-19 pandemic on labour and forced migration, as well as on the trends in public attitudes on immigrants affected by pandemic management mechanisms.