No abstract

As filter feeders, bivalves and ascidians can accumulate contaminants present in the environment and pass them on to higher food chain levels as vectors. The consumption of bivalves contaminated with the potent neurotoxin domoic acid (DA) can cause amnesic shellfish poisoning in humans. The aim of this study was to determine seasonal differences in occurrence and accumulation of this phycotoxin in European oysters (Ostrea edulis Linnaeus, 1758) (n = 46), Queen scallops (Aequipecten opercularis Linnaeus, 1758) (n = 53), and edible ascidians of the Microcosmus spp. (n = 107), originating from the same harvesting area in the Northern Adriatic Sea. The quantification was performed using ultra-performance liquid chromatography–tandem mass spectrometry (LC-MS/MS) preceded by derivatization with dansyl chloride. DA was found in very low concentrations throughout the year, with a maximum value of 810 μg/kg in Queen scallops. This study reveals differences in the occurrence and accumulation of DA between Queen scallops and the other two investigated species (oysters and ascidians) and the highest concentrations during the colder part of the year. Even though DA was detected in all of them, Queen scallops showed higher DA accumulation compared to the other two (p < 0.001), hence representing a sentinel species suitable for the monitoring of DA level in seafood.

Fikotoksini predstavljaju skupinu prirodnih kemijskih kontaminanata u koje spadaju azaspiracidi (AZA), okadaična kiselina (OA) i njeni derivati, pektenotoksini (PTX), jesotoksini (YTX), ciklički imini (CI), domoična kiselina (DA), saksitoksini (STX), brevetoxini (BTX), ciguatoksini (CTX) i palitoksini (PlTX). Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na učestalu pojavnost fikotoksina u morskim organizmima, a poznato je da ove tvari mogu imati štetan učinak na okoliš i zdravlje ljudi, budući da su pored akutne toksičnosti pojedini ujedno i tumor promotori, odnosno da već i u malim koncentracijama pokazuju mutageno i toksično djelovanje u organizmu. Stoga su s ciljem zaštite zdravlja potrošača zakonodavstvom određene najveće dopuštene količine (NDK) fikotoksina u školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa (EZ 853/2004; EU 786/2013), iako neki od njih, poput cikličkih imina, još nisu uključeni u programe monitoringa, odnosno za njih legislativom nije određena NDK. U daljnjim istraživanjima, uz primjenu potvrdnih visokospecifičnih analitičkih metoda u ispitivanjima pojavnosti fikotoksina, potrebno je ispitati njihove učinke na osjetljiviji dio populacije te zbog mogućeg sinergičkog učinka u organizmu ustvrditi i supojavnost, kao i provesti procjenu izloženosti potrošača zbog prisustnosti ovih toksičnih tvari u različitim morskim organizmima namijenjenih konzumaciji. U ovom radu dan je pregled literaturnih spoznaja o svojstvima najznačajnijih predstavnika fikotoksina, njihovim toksičnim učincima u organizmu i pojavnosti u različitim vrstama morskih organizama.

U ovom radu je prikazan značaj kvaliteta na poslovanje jednog preduzeća i njegova uloga u uspešnosti poslovanja. Predstavljan je alat za samoocenjivanje iz standarda ISO 9004, pomoću kog je izvršeno samoocenjivanje performansi organizacije. Na osnovu dobijenih  rezultata predložene su mere za  unapređenje kako bi se podigao nivo zrelosti kompanije.