Rad prikazuje i testira scenarijsko modeliranje morskog područja Dubrovačko-neretvanske županije uvažavajući postojeće strateškoplanske i prostornoplanske odrednice na županijskoj razini. Testirana metodologija svoju primjenu pronalazi kao alat za utvrđivanje opterećenja prostora postojećim i planiranim namjenama i zahvatima na morskom području, te kao alat za korigiranje nacrta prijedloga prostornih planova.

<a target="_blank" rel="nofollow" href="https://hrcak.srce.hr/search/?stype=2&amp;c%5B0%5D=article_keywords&amp;r=10&amp;t%5B0%5D=Strategije urbanoga razvoja gradova Europske unije [EU] bitno su određene karakteristikama sustava prostornog i strateškog planiranja. Provedeno je istraživanje i komparativna analiza između razvojne strategije Grada Zagreba sa strateškim razvojnim dokumentima gradova Antwerpena, Bratislave i Krakowa s ciljem razumijevanja odnosa prostornog i strateškog planiranja, te odnosa prema projektima integriranoga urbanog razvoja. Pritom je utvrđena značajna sličnost između sustava planiranja u Zagrebu, Bratislavi i Krakowu, dok se sustav strateškog planiranja u Antwerpenu u značajnoj mjeri razlikuje.">Strategije urbanoga razvoja gradova Europske unije [EU] bitno su određene karakteristikama sustava prostornog i strateškog planiranja. Provedeno je istraživanje i komparativna analiza između razvojne strategije Grada Zagreba sa strateškim razvojnim dokumentima gradova Antwerpena, Bratislave i Krakowa s ciljem razumijevanja odnosa prostornog i strateškog planiranja, te odnosa prema projektima integriranoga urbanog razvoja. Pritom je utvrđena značajna sličnost između sustava planiranja u Zagrebu, Bratislavi i Krakowu, dok se sustav strateškog planiranja u Antwerpenu u značajnoj mjeri razlikuje.</a>

Istraživanje je usmjereno na utvrđivanje, prepoznavanje vrijednosti i značenja identitetske siluete grada sagledane iz urbanističko-arhitektonskog motrišta. Na temelju komparativnog pregleda literature i dokumentacijskih izvora postavlja se pojmovno određenje siluete grada u kontekstu pojmova identitetska slika grada, panorama i vizura grada te se predlaže formiranje pojma koji objedinjuje njihova značenja: panoramska slika grada.

Članak istražuje tematska područja Planova upravljanja spomeničkim cjelinama pod zaštitom UNESCO-a te ih postavlja u komparativni odnos sa suvremenim urbanističkim problemima mediteranskih gradova na primjeru Dubrovnika, Venecije i Krfa. Utvrđuju se zajedničke i razlikovne svojstvenosti urbanističkih obilježja gradova i tematskih cjelina njihovih Planova upravljanja kao indikatora urbanističkih problema u kontekstu suvremenoga mediteranskog grada.

Iskustva gradova Europske unije u strateškom planiranju razvoja mogu biti primjeri dobre prakse koji su uz razumijevanje konteksta primjenjivi na Zagreb. Analizom podataka i strateških dokumenata uspoređene su razvojne strategije Beča, Budimpešte i Zagreba. Sintezom i vrjednovanjem nalaza formuliran je prijedlog mogućih preporuka za rad na razvojnoj strategiji Grada Zagreba, primjenjivih na širi kontekst strateškog planiranja razvoja gradova.