U radu se razmatraju prostorne značajke nataliteta u Hrvatskoj. Analiza je utemeljena na prosječnoj općoj stopi nataliteta za trogodišnje razdoblje (2001)(2002)(2003). Da bi se isključio utjecaj razlika u dobnom sastavu pri usporedbi rodnosti pojedinih populacija, pribjeglo se izračunavanju tzv. standardizirane opće stope nataliteta. Za standardno stanovništvo odabrano je ukupno stanovništvo Hrvatske. Upravni gradovi i općine (pojedinačno) osnovne su analitičke prostorne jedinice, a natalitet se razmatra i na razini županija te većih prostornih cjelina (krško područje, panonsko područje, upravni gradovi/općine; u krškom području razlikuju se otočje, priobalje i unutrašnjost). U svim županijama i većim prostornim cjelinama naglašen je proces prostorne homogenizacije na razini niskog nataliteta. Pokazalo se da najveći standardizirani natalitet (plodnost u hipotetičkim uvjetima) imaju općine u unutrašnjosti krškog područja. Utvrđena je određena polarizacija nataliteta u hipotetičkim uvjetima standardizirane dobne strukture. Jedan pol je u Bukovici i Dalmatinskoj zagori -hipotetički najplodnijem kraju Hrvatske, a drugi pol je u Istri i oko Rijeke -hipotetički najmanje plodnom području. Regional Characteristics of Birth Rates in CroatiaThe paper deals with regional characteristics of birth rates in Croatia on different territorial levels: from individual townships and municipalities to counties and larger areas, such as Pannonian and Karst regions (further divided into the islands, the seashore and the inland). The analysis is based on the average birth rates for a three-year period (2001)(2002)(2003). In order to eliminate the influence of differences in the age composition of population, standardized birth rates are being calculated. Entire female population of Croatia has been chosen for standard population. In all counties and larger regional entities the process of regional homogenization at low birth rates level is prominent. However, a certain polarization of birth rates in hypothetical conditions of a standardized age composition was determined. One pole is located in Bukovica and Dalmatinska Zagora -the area of hypothetically the highest fertility, and the other one is in Istria and around Rijeka -the area of hypothetically the lowest fertility.

HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 67/1, 63 -80 (2005.) UDK 911.3 : 314 (497.5) Izvorni znanstveni članak Original Scientific Paper U posljednjem desetljeću 20. stoljeća Zagrebačka aglomeracija ušla je u zreliju fazu suburbanizacije, s apsolutnom decentralizacijom kao osnovnim obilježjem populacijskog razvoja. Preusmjeravanje migracijskog pritiska s užeg gradskog područja u prigradska naselja i jačanje migracijskog toka iz grada u okolicu glavni su čimbenici smanjenja stanovništva Zagreba, odnosno porasta stanovništva okolice. Ukupno kretanje stanovništva aglomeracije je pozitivno, s tendencijom usporavanja rasta.Ključne riječi: suburbanizacija, apsolutna decentralizacija, migracijski saldo, prirodno kretanje stanovništva Absolute Decentralization in Population Development of Zagreb AgglomerationIn the last decade of the 20th century Zagreb agglomeration entered a more mature phase of metropolitan evolution, with absolute decentralization as primary feature of the population development. Net migration loss in the city and gain in the suburban area, caused by residential suburbanization, are the key determinants of their population change. Population of the entire agglomeration is still growing, with a tendency of slowing down.Key words: suburbanization, absolute decentralization, net migration, natural change UVOD Zagrebačka aglomeracija, definirana kao socio-ekonomska gradska regija, obuhvaća onaj dio okolice koji je pod utjecajem funkcije rada Zagreba kao centralnoga grada doživio određeni stupanj homogenosti socio-ekonomske preobrazbe. Prema najnovijoj verziji modela M. Vreska (1997), temeljenoj na podacima popisa stanovništva 1991. godine (relevantni podaci posljednjega popisa još uvijek nisu raspoloživi), gradsku regiju, uz sam grad, čini kontinuirani pojas općina s udjelom zaposlenih u aktivnom stanovništvu većim od 50% te udjelom dnevnih migranata u Zagreb većim od 25% aktivnog i 30% zaposlenog stanovništva. Tako definirana okolica Zagreba (prema aktualnom teritorijalnom ustroju), uz prigradska područja uključena u Grad Zagreb (Zagreb -istok i Zagreb -jug), obuhvaća 15 okolnih općina: Bistra, Brdovec, Dugo Selo, Jakovlje, Klinča Sela, Lekenik,

No abstract

Since 1971 Zagreb urban region has been showing decentralization tendencies in its popu-lation development, while the decentralization of employment significantly lags behind. Migration is the principal component of population change.