RESUMEN: El objetivo fue determinar las habilidades cognitivas más frecuentemente evaluadas en las pruebas escritas de final de unidad aplicadas durante el año 2013, en algunas asignaturas clínicas del Departamento de Odontología de la Universidad de Antofagasta. Se realizó un estudio de naturaleza cuantitativa, de diseño observacional, prospectivo, transversal y analítico que analizó las pruebas escritas de final de unidad en las asignaturas de periodoncia, rehabilitación, operatoria,

U radu se razmatra problem motivacije studenata za učenje glazbe u kontekstu obaveznoga glazbenog obrazovanja na studijima za buduće učitelje razredne nastave. Namjera je uputiti na čimbenike motivacije studenata za učenje glazbe kako bi nastava glazbe na učiteljskom studiju bila što učinkovitija te kako bi se olakšalo stjecanje kompetencija za vođenje nastave glazbe budućih učitelja. Predstavljene su tri teorije motivacije koje se konceptualno mogu primijeniti na motivaciju studenata, budućih učitelja za učenje glazbe na studiju, a to su atribucijska teorija, teorija ciljne orijentacije i teorija očekivanja-vrednovanja. Primjenom navedenih teorija na kontekst učenja glazbe na učiteljskim studijima istaknule su se varijable percepcije sposobnosti studenata, ulaganja truda, uspješnosti, afektivne i vrijednosne komponente motivacije. Teorija koja obuhvaća najviše elemenata važnih za glazbeno obrazovanje studenata učiteljskih studija jest teorija očekivanja-vrednovanja koja bi se mogla rabiti u budućim istraživanjima. Pregled dosadašnjih istraživanja motivacije u glazbenom obrazovanju pokazao je kako nastavnici mogu djelovati na povećanje motivacije za učenje glazbe ohrabrivanjem studenata na usvajanje atribucija vezanih uz ulaganje truda, poticanjem ciljne orijentacije studenata prema ciljevima učenja, omogućavanjem uspješnosti studenata u glazbi, ponudom brojnih i različitih glazbenih zadataka, ocjenjivanjem studenata temeljem uloženoga truda te sustavnim djelovanjem na razvoj vrijednosne komponente stavova studenata o glazbenom obrazovanju.

Cilj rada je razjasniti ulogu stavova o glazbenom obrazovanju u pro cesu stjecanja kompetencija za podučavanje glazbe kod studenata, budućih učitelja. Uvidom u stavove studenata moglo bi se djelovati na njihovo kvalitetnije glazbeno obrazovanje na studiju i time utjecati na bolju kvalitetu nastave glazbe u mlađim razredima osnovne škole. Pregledom dosadašnjih istraživanja stavova studenata, budućih učite lja o glazbenom obrazovanju htjelo se utvrditi o čemu oni ovise, koji stavovi mogu nepovoljno djelovati na glazbeno obrazovanje na studiju te mogu li se tijekom studija mijenjati. Pokazalo se kako se tijekom na stave glazbe na učiteljskom studiju stavovi studenata mogu mijenjati u pozitivnom smjeru. Međutim, uslijed različitosti uvjeta nastave glazbe na učiteljskim studijima, ali i malobrojnih i metodološki neusklađenih istraživanja, još nije utvrđeno na koji se način i u kojoj mjeri kod stu denata učiteljskoga studija može najučinkovitije djelovati na stvaranje pozitivnih stavova o glazbenom obrazovanju.

This paper presents the results of research on changes in attitudes towards music education among teacher education students who were exposed to vocal-instrumental lessons over the course of two semesters. The research was conducted among second-year students of teacher education (N=103) at the Faculty of Education in Osijek, Croatia. The results have shown that students' attitudes towards music education are relatively positive both before and after exposure to music lessons. Students with choir experience had more positive attitudes towards music education. Although positive attitudes after music lessons are somewhat higher, there is no statistically significant difference between the attitudes of students before or after music lessons. Further research on attitudes towards music education is suggested across a larger population of teacher education students, over a longer period of time, and using a wider range of instruments.

Cilj je istraživanja utvrditi čimbenike odustajanja učenika od glazbene škole u Hrvatskoj te načine na koje bi se učenicima pomoglo da nastave glazbeno obrazovanje do kraja školskoga programa. Provedeno je eksplorativno kvantitativno i kvalitativno istraživanje anketiranjem nastavnika glazbenih škola u Hrvatskoj (N=178). Za ovo istraživanje kreiran je Upitnik o odustajanju učenika od glazbenog obrazovanja za nastavnike glazbenih škola. Rezultati faktorske analize ukazali su na četverofaktorsku strukturu: (1) učenik, (2) obrazovni kontekst, (3) komunikacija i (4) roditelji. Rezultati istraživanja pokazali su da se jednom nastavniku tijekom školske godine u prosjeku ispiše jedan učenik u dobi od 10 do 13 godina. Nastavnici su se složili da su razlozi odustajanja ponajprije slaba motivacija i zainteresiranost učenika te nedostatna ulaganja truda i slaba podrška roditelja, a zatim preopterećenost učenika drugim slobodnim aktivnostima, nemogućnost usklađivanja rasporeda između općeobrazovne i glazbene škole te nefleksibilan program glazbene škole i izostanak suradnje između nastavnika i roditelja. Nastavnici su dali svoje prijedloge kako bi se učenicima moglo pomoći da ustraju u glazbenom obrazovanju, a ti se prijedlozi najčešće odnose na uloge nastavnika i roditelja.