It is often assumed that survey results reflect only the quality of the sample and the underlying measuring instruments used in the survey. However, various phenomena can affect the results, but these influences are often neglected when conducting surveys. This study aimed to test the influences of various method effects on survey results. We tested the influences of the following method effects: item wording, confirmatory bias, careless responding, and acquiescence bias. Using a split-ballot survey design with online questionnaires, we collected data from 791 participants. We tested if these method effects had an influence on mean values, item correlations, construct correlations, model fits, and construct measurement invariance. The instruments used to test these influences were from the domain of personality and gender inequality, and their items were adapted based on the method effect tested. All tested method effects, except careless responding, had a statistically significant effect on at least one component of the analysis. Item wording and confirmatory bias affected mean values, model fit, and measurement invariance. Controlling for acquiescence bias improved the fit of the model. This paper confirms that the tested method effects should be carefully considered when using surveys in research, and suggests some guidelines on how to do so.

Cilj istraživanja bio je ispitati odnose između varijabli doživljaja imidža fakulteta (DIF), zadovoljstva studijem (ZSS), radne angažiranosti studenata (RAS) i njihovih poželjnih (POPS) i nepoželjnih organizacijskih ponašanja (NOPS) da bi se provjerila njihova kružna djelovanja u akademskom okruženju radi mogućnosti postizanja (samo)održivosti visokoškolskih ustanova s obzirom na sve značajniju konkurenciju. Rezultati istraživanja su pokazali da je doživljaj dobrog imidža fakulteta značajan prediktor zadovoljstva, angažiranosti i poželjnih ponašanja studenata. Utvrđeno je da zadovoljstvo u okviru postavljenog modela direktno značajno ne doprinosi poželjnim ponašanjima, ali kad se promatra direktan odnos tih dviju varijabli, učinak je pozitivan. Također, rezultati pokazuju da radna angažiranost značajno učvršćuje vezu između zadovoljstva i poželjnih ponašanja, odnosno posreduje njihov odnos. Zadovoljstvo studijem se pokazalo kao značajan prediktor radne angažiranosti, a uz to je potvrđeno i da je radna angažiranost značajan prediktor poželjnih ponašanja, odnosno potiče njihovu učestalost te pri tome smanjuje učestalost nepoželjnih ponašanja u akademskom okruženju. S obzirom na ostala promatrana obilježja ispitanika (N=689), za odnos pojedinih varijabli utvrđene su razlike vezane uz spol i uz geografska obilježja, odnosno između studenta koji studiraju na Sveučilištu u Zagrebu i onih koji studiraju na ostalim sveučilištima u RH.