No abstract

From the Illustrated Book to the Picture Book. The Role of Illustrations in the Translation of Kućni duhovi by Dubravka Ugrešić This paper focuses on the illustrations appearing in the Polish edition of the Kućni duhovi by Dubravka Ugrešić. Hardly anyone remembers that this world-famous Croatian writer made her debut as a writer for children (Mali plamen, 1971; Filip i srećica, 1976). Unfortunately, these texts are almost unknown outside of Croatia. Only the collection of stories Kućni duhovi from 1988 has been translated into foreign languages. The author of the Polish translation is Dorota Jovanka Ćirlić, while the graphic design was created by Iwona Chmielewska, one of the most titled and recognizable Polish illustrators in the world. In her works, Chmielewska used many elements evoking socialist Yugoslavia. The Yugoslavian banknotes and coins, logos and labels, posters of musical bands and characters associated with this geographical area appearing in the illustrations were combined with Dutch and North European painting. Thanks to this, the pictures created by Chmielewska not only illustrate the content of the work, but they can also be read as a separate story-a kind of visual biography of Ugrešić, which consists of images from before the break-up of Yugoslavia and life in exile in the Netherlands. In this paper, I show that we are also dealing with a change of the ontological status of the book in the Polish edition of Kućni duhovi. Both the Croatian and Serbian editions are examples of illustrated books where basic communication code is text, while the image is only an illustration of the content. On the other hand, a picture book has been given to Polish readers, in which the text and image play an equal role.

Celem niniejszego artykułu jest zbadanie, w jaki sposób zmiany, które na przestrzeni ostatnich trzydziestu lat dokonały się na gruncie rynku książki dla dzieci w Polsce wpłynęły na wybór utworów dla dzieci chorwackich autorów, które poddano procesowi tłumaczenia i udostępniono polskim czytelnikom, a także ich funkcjonowanie i recepcję na gruncie kultury docelowej. Dzięki przeprowadzonym analizom będzie można oszacować rozmiar oraz kształt, jaki w badanym okresie chorwacka literatura dla dzieci przybrała w Polsce. W centrum mojego zainteresowania znajdą się przede wszystkim mechanizmy selekcji utworów – motywacje wydawców, podejmowane przez nich decyzje oraz konsekwencje ich wyborów. Analizy mechanizmów wyboru tekstów do tłumaczenia przez polskich wydawców oraz ich konsekwencji dokonam w oparciu o teorię pola literackiego Pierre’a Bourdieu.

Rad je fokusiran na proces arhiviranja i muzealizacije kolektivnog pamćenja najmlađih stanovnika ratnog Sarajeva. Rad istražuje dva projekta koje je pokrenuo Jasminko Halilović – zbirku sjećanja pod nazivom Djetinjstvo u ratu. Sarajevo 1992–1995. i Muzej ratnog djetinjstva – čija je svrha komemoracija ratne sudbine grada i njegovih stanovnika. Pozivajući se, između ostalog, na teorijske koncepte Paula Ricoeura i istraživanja posvećena postmemoriji, posebno djela Marianne Hirsch, pokazujem da je ratno djetinjstvo postalo generacijski faktor. Zaštita pamćenja i prenošenje sjećanja na djecu postale su svojevrsna dužnost za predstavnike ove generacije. Rad donosi zaključak da istraživani projekti doprinose transformiranju generacijske memorije u postmemoriju (naslijeđeno sjećanje) koja će preživjeti čak i kad svi svjedoci i sudionici ratnih događaja će nestati.

Between text and image. The special nature of post-Yugoslav encyclopedic discourse Leksikon Yu mitologije, Bila jednom jedna zemlja. Titova JugoslavijaThe disintegration of Yugoslavia was not just the topic that permanently debuted in information services and on the front pages of newspapers, but also signifi cantly infl uenced on the formation of a new national culture, especially literature. The experience of the disintegration of the common state also brought the Yugo-nostalgia to post-Yugoslav cultures as a kind of sensitivity and attitude towards reality. Starting from the nineties of the twentieth century to the present time there are more and more new items that recall images of irretrievably lost homeland. Among them extremely interesting form of archiving past time are works that refer to the scientific and popular genres, such as dictionaries, reference books, manuals or guides and signifi cantly contribute to the transformation within post-Yugoslav encyclopedic discourse. In this text, I focused on two books — Leksikon Yu mitologije and Bila jednom jedna zemlja. Titova Jugoslavija by Željko Fajfrić, which attract attention of a reader to their extremely rich graphic design. They contain a lot of visual forms imaging: photographs of famous people, reproductions of movie or theatre posters, books, CDs and magazines covers, pictures of diff erent kind of equipment, packages and labels — not seen nowadays. They are not the typical book illustrations, but rather images that live beyond the “text world” and outside the structure of the book. In this article I looked at the role they play in these works, especially the relationship occurring between image and text.Između teksta i slike. O specifičnosti postjugoslovenskog enciklopedijskog diskursa Leksikon Yu mitologije, Bila jednom jedna zemlja. Titova JugoslavijaRaspad Jugoslavije postao je jedna od najvažnijih književnih tema i izvršio je značajan uticaj na rađanje novih nacionalnih kultura. Doživljaj raspada zajedničke, multietničke i multikulturne zemlje doneo je postjugoslovenskim književnostima, takođe, fenomen jugonostalgije, koju treba podrazumevati kao vrstu osetljivosti i izvesnog odnosa prema sadašnjosti. Počevši od devedesetih godina XX veka pa do današnjeg dana stalno se pojavljuju nova prozna dela koja na razne načine rekonstruišu prošlost i zemlju koja više ne postoji. Među njima su najzanimljivije knjige koje namerno nastavljaju tradiciju naučne ili naučnopopularne književnosti i tipičnih za nju žanrova kao što su: rečnici, leksikoni, priručnici ili vodiči, te na značajan način uticale na promenu u okviru postjugoslovenskog enciklopedijskog diskursa. U ovom članku posebnu pažnju obraćam na dva izdanja — Leksikon Yu mitologije i knjigu Željka Fajfrića pod naslovom Bila jednom jedna zemlja. Titova Jugoslavija — koje odlikuje i izuzetno bogata likovno-grafička oprema. Pomenute knjige obuhvataju mnogo vizuelnih grafičkih formi: fotografi je poznatih osoba, reprodukcjije fi lmskih i pozorišnih plakata, korice knjiga, omote ploča, naslovne stranice časopisa, slike danas nepostojećih uređaja kao i ambalaže i nalepnice raznih namirnica. Nisu to tipične ilustracije za knjigu nego slike koje funkcionišu izvan „tekstualnog sveta”, izvan strukture knjige. U centru moje pažnje nalazi se ne samo uloga ilustracija u pomenutim knjigama, ali, pre svega, zajednički odnos slike i teksta.