Thrips palmi Karny, 1925 polifagna je fitofagna vrsta tripsa zabilježena na biljnim vrstama iz više od 36 porodica, posebice iz porodica Cucurbitaceae i Solanaceae. Vektor je destruktivnih biljnih tospovirusa. Pretpostavlja se da vrsta potječe iz južne Azije. Vrsta u EU ima status karantenskog štetnog organizma i često se presreće u uvoznim izvaneuropskim pošiljkama rezanog cvijeća, plodova i povrća. Štetnik predstavlja ozbiljan fitosanitarni rizik za poljoprivrednu proizvodnju na području Mediteranskog bazena. Provođenje programa posebnog nadzora nad štetnim organizmom T. palmi započeto je u Hrvatskoj 2021. godini. Vizualnim pregledima obuhvaćeni su nasadi povrća u zaštićenim prostorima te ukrasno bilje u rasadnicima i vrtnim centrima na 34 lokaliteta u 13 županija. Odrasli primjerci tripsa prikupljeni su otresanjem biljaka na bijelu podlogu ili izravno finim kistom s biljnih organa te pohranjeni do laboratorijske analize u AGA mješavini u Eppendorf epruvetama. Ukupno je obavljeno 46 vizualnih pregleda i pritom je prikupljen 101 uzorak tripsa s 43 biljne vrste za laboratorijsku analizu. Primjerci tripsa su u prikupljenim uzorcima mikroskopski identificirani do razine vrste na osnovi morfoloških karakteristika odraslih ženki, pomoću EPPO dijagnostičkog protokola PM 7/3 (3) i relevantnih ključeva za identifikaciju.U prikupljenim uzorcima determinirano je 19 vrsta tripsa, od kojih su Chaetanaphothrips orchidii (Moulton, 1907) i Scirtothrips cf. canizoi Titchak, 1964 nove za faunu tripsa u Hrvatskoj. Niti u jednom analiziranom uzorku nije identificirana karantenska vrsta T. palmi.

Lisne buhe (Hemiptera: Sternorrhyncha: Psylloidea) sitni su kukci koje je u prirodi teško otkriti, posebno kada se nalaze u populacijama niskog intenziteta. Procjenjuje se da je u svijetu do danas opisano oko 4000 vrsta klasificiranih u sedam porodica. Samo manji broj vrsta ubraja se u važne poljoprivredne štetnike, a u posljednje vrijeme dobivaju na značaju zahvaljujući spoznaji da prenose uzročnike biljnih bolesti. Faunističko istraživanje lisnih buha u Hrvatskoj započelo je 2015. godine. Cilj ovog istraživanja bio je sastaviti popis vrsta lisnih buha prisutnih u Hrvatskoj, uz pregled pripadajućih biljaka domaćina, kao i utvrditi potencijalno prisustvo nekih do danas u Hrvatskoj nepoznatih vrsta. Odrasli primjerci lisnih buha uzorkovani su entomološkim kečerom ili metodom otresanja biljaka na bijelu podlogu te su usnim aspiratorom prikupljani u Falcon epruvete i do laboratorijske analize pohranjeni u 70% etilni alkohol. Identifikacija vrsta provedena je klasičnom makroskopskom i mikroskopskom analizom na osnovi morfoloških karakteristika odraslih stadija i genitalija mužjaka, vrlo rijetko i ženki, uz korištenje dihotomnih ključeva dostupnih u literaturi. U periodu od 2015. do 2021. godine sljedeće vrste lisnih buha iz porodice Psyllidae zabilježene su po prvi puta u Hrvatskoj: Diaphorina chobauti Puton, 1898, Arytaina genistae (Latreille, 1805), Cacopsylla brunneipennis (Edwards, 1896), Cacopsylla myrthi (Puton, 1876), Cacopsylla saliceti (Foerster, 1848), Livilla variegata (Löw, 1881), Psylla foersteri Flor, 1861 i Psylla hartigii Flor, 1861.