Cilj je ovog rada predočiti kompleksnost provođenja revizije knjižne građe jedne visokoškolske ustanove. Tek nakon što je 2011. godine knjižnični program Koha uspješno implementiran u knjižnično poslovanje Knjižničnog sustava Fakulteta elektrotehnike   i računarstva u Zagrebu, po prvi je put u 50 godina postojanja Središnje knjižnice Fakulteta provedena revizija monografskih publikacija u toj ustanovi. Naime knjižnični sustav FER-a čine Središnja knjižnica Fakulteta i 12 zavodskih knjižnica. Zavodske zbirke literature, kao nezaobilazan segment praćenja znanstveno-nastavne djelatnosti pojedinog zavoda, stvarane su desetljećima, dok je fond Središnje knjižnice fokusiran uglavnom na potrebe studenata. Uz raznovrsnost građe, kroz godine postojanja Fakul- teta, javlja se i problem nekoordiniranosti u nabavi, pa tako i u obradi građe, što rezul- tira izuzetno kompleksnim i dugotrajnim procesom provođenja revizije. Rad donosi pregled čitavog revizijskog postupka te daje detaljan opis programskih karakteristika knjižničnog sustava koji je omogućio provođenje istog.

Otisak kojeg je Zoran Bujas ostavio u povijesti hrvatske psihologije neosporno je dubok i prostran. Opseg, kvaliteta i utjecaj njegov znanstvenog, obrazovnog i stručnog doprinosa iscrpno su dokumentirani drugdje (Petz, 1983; Toličić, 1983;Pavlina, 1989;Kolesarić, 1991; Kolesarić i Szabo, 2005), a u ovome poglavlju bit će prikazani i analizirani podaci o citiranosti radova Zorana Bujasa te će se tako pokušati potkrijepiti i dopuniti postojeći opisi njegovog znanstvenog rada. Broj citata doslovno znači koliko puta su određeni radovi bili korišteni u drugim radovima, no često se pri interpretaciji značenja tog broja koriste pojmovi poput kvaliteta, odjek, utjecaj, impakt, učinak, rezonanca, važnost, popularnost, relevantnost ili vidljivost. Značenje broja citata i drugih pokazatelja izvedenih iz podataka o citiranosti ovisi o području i kontekstu njihove primjene, ali uvijek treba imati na umu da se radi o višedimenzionalnom pokazatelju jer su razlozi za citiranje raznovrsni, a i različiti drugi faktori mogu utjecati na količinu citata. Ne citiraju se samo znanstveno relevantni radovi, oni čiji se rezultati, teorije ili metode raspravljaju ili na koje se nadovezuje rad u kojem su citirani, već razlog citiranja može biti i neslaganje, kritika ili socijalni pritisak. Na broj citata mogu utjecati i neki faktori koji nisu znanstvene prirode poput godine objave rada, znanstvenog polja, nekih svojstava časopisa, članaka ili autora, ali i tehnički problemi poput točnosti zapisa u postojećim citatnim bazama podataka i ograničene mogućnosti pristupa tim podacima. Stoga je citatne pokazatelje potrebno oprezno koristiti za vrednovanje znanstvenika o kojemu ovisi njihovo napredovanje ili opstanak u sustavu znanosti, no citatna analiza zapravo je zanimljivija za proučavanje razvoja znanosti (Small i Crane, 1979), mreža suradnji među znanstvenicima (Letina, 2014), ili, kako ćemo ju ovdje koristiti za oslikavanje karijere eminentnih znanstvenika (Rushton, 1984;Simonton, 2002).Neke podatke o citiranosti Zorana Bujasa moguće je pronaći u postojećoj literaturi. Šipka (1995; 1996) analizirao je citiranost autora bivše Jugoslavije u domaćoj periodici te njihovu inozemnu citiranost. Citiranost u knjigama i udž-

<p><strong>Cilj</strong>. U radu se govori o ulozi visokoškolskih knjižnica u kontekstu otvorene znanosti, posebno u razvoju usluga podrške istraživačima, nastavnicima i studentima pri upravljanju i objavljivanju te ponovnom korištenju istraživačkih podataka. S obzirom na to da se istraživački podaci u knjižnicama mogu smatrati novom vrstom građe, iznose se postojeće definicije pojmova koji se odnose na istraživačke podatke te se razmatra koliko se usluge koje se tiču istraživačkih podataka mogu smatrati proširenjem tradicionalnih knjižničnih usluga, a u kolikoj su to mjeri sasvim nove usluge koje zahtijevaju i nove vještine i znanja.</p> <p><strong>Pristup. </strong>Proučavanje relevantne literature i dobrih praksi pružanja usluga koje se odnose na istraživačke podatke u visokoškolskim knjižnicama.</p> <p><strong>Rezultati. </strong>Visokoškolske knjižnice, prateći promjene u znanstvenom okruženju te nove potrebe i zahtjeve svojih korisnika, trebale bi razvijati nove usluge podrške u procesima upravljanja i korištenja istraživačkim podacima. Neke od tih usluga jednostavno su proširenje uobičajenih zadaća informacijske službe na podatke kao vrstu građe (npr. tematska pretraživanja, informacije o citiranju), dok je za druge potrebno razvijati nove vještine i znanja knjižničara. Također je neophodna suradnja unutar knjižnice i s drugim službama u vlastitoj ustanovi, kao i s drugim ustanovama koje se bave istraživačkim podacima, naročito s arhivima podatka.</p> <p><strong>Praktična primjena</strong>. Prema preporukama iznesenim u radu, visokoškolske knjižnice mogu u svoje strategije, planove i prakse uvrstiti i neke od usluga koje se tiču istraživačkih podataka, ovisno o potrebama i raspoloživim resursima.</p>