Verification and validation of Computational Fluid Dynamics (CFD) simulations of a full-scale ship trial are presented in this study. Speed/power trials were carried out according to industry standards for three different power settings. Measured data was corrected for environmental effects to obtain ideal trial runs. Ship-scale unsteady RANS CFD simulations were conducted. Grid refinement sensitivity was evaluated for each power setting. Furthermore, time-step sensitivity was assessed for the selected grids. Finally, assumptions regarding symmetry condition and turbulence model were verified. Simulated results were in good agreement with the test data, thus illustrating the capabilities of numerical methods to determine ship performance at full scale.

Prethodno su objavljeni i poznati podatci o Riječanki, prim. dr. Ljubici Bosner, o njezinu djelovanju u ogulinskoj, bjelovarskoj, petrinjskoj i riječkoj bolnici tijekom njezina zavidna kirurškoga i ginekološko-porodničkog staža. Novi i sada dostupni arhivaliji osobnih i profesionalnih personalija upotpunjuju nepotpune i neznane biografske podatke. Nakon pripravničkoga staža radila je u javnoj županijskoj bolnici u Velikoj Gorici kao sekundarni liječnik na poznatom ortopedskom odjelu te bolnice. Okolnosti odlaska u ogulinsku bolnicu s polaganjem zakletve vladajućem kralju Petru II. na vjernost, potom njezina profesionalna aktivnost kirurginje u novootvorenoj Zakladnoj bolnici na Rebru u Zagrebu uz povremene odlaske na mjesto ravnateljice bolnice i kirurga u Petrinji i Varaždinu, a u poraću na nova radna mjesta u Oblasnom NO-u Istra, posebno su socijalno-povijesno zanimljive. Pronađene su preporuke njezinih šefova za priznavanjem zvanja specijalista kirurga koji naglašavaju njezinu spretnost, kliničku prosudbu i obavljanje teških operacijskih zahvata, posebice za vrijeme rata. U svome je životu i liječničkoj karijeri prolazila razdoblja velike krize između dvaju svjetskih ratova (za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca), potom Drugoga svjetskog rata (za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske) te poraća (za vrijeme Republike Jugoslavije), u kojima je djelovala kao kirurginja. Navedene podatke u biografiji prim. dr. Ljubice Bosner upotpunjuju do sada neznane i neobjavljene fotografije iz njena osobnog i profesionalnog, kirurškog života.

Rodilište u Zakladnoj bolnici na Rebru u Zagrebu ustrojeno je u novootvorenoj novoj bolnici 12. svibnja 1942. i djelovalo diskontinuirano pri ginekološko-porođajnom odjelu u tri razdoblja između 1942. – 1946., kada je zatvoreno. Bilo je smješteno na drugom katu istočnoga dijela bolnice s 24 bolničke postelje. Tijekom djelovanja rodilišta od 13. svibnja 1942. do 16. prosinca 1942., od 24. svibnja 1944. do 28. kolovoza 1945. i od 6. veljače 1946. do 28. srpnja 1946. obavljeno je 1337 porođaja u koja su upisivana živorođena, mrtvorođena i pobačena djeca od 450 grama na više, pa je perinatalni pomor stoga bio značajno viši (38,89 ‰), jer su se u bolnici obavljali uz fiziološke, značajni broj patoloških porođaja.Predstojnik novoustrojenoga odjela bio je doc. prim. dr. Filip Dražančić koji je radio uz odjelne liječnike i primalje. Rađale su uglavnom Zagrepčanke uz manji broj rodilja iz drugih krajeva Hrvatske, ponajvećma kućanice u dobi 20 – 30 godina. U navedenom razdoblju umrle su tri rodilje. Obavljani su svi porodnički zahvati, epiziotomije, carski rez, pomoći prilikom porođaja zatkom, okreti djeteta, forceps te zbrinjavanje porodničkih razdora u lokalnoj infiltracijskoj, spinalnoj (lumbalnoj) ili općoj inhalacijskoj eter anesteziji. Uz značajan broj domicilnih primaljskih porođaja te već ustrojena bolnička rodilišta u Petrovoj i Merkurovu sanatoriju, rodilište na Rebru imalo je značajno mjesto u razvoju bolničke opstetricije u Zagrebu i Hrvatskoj, do sada samo kao ustanova tek sporadično spomenuta.

No abstract

Sloboda kretanja ljudi jedna je od temeljnih značajki Europske unije koju koriste i sportaši. U uvodnome dijelu rada autor donosi sažeti prikaz dosadašnje povezanosti Europske unije i sporta te opisuje kako je Europska unija u prošlosti indirektno, presudama Suda EU-a utjecala na sport. Glavni je cilj rada prikaz jednog aspekta promjena u hrvatskom sportu koje su se dogodile nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ulaskom u EU, hrvatski sportaši dobili su neograničenu mogućnost kretanja i zapošljavanja u državama članicama EU. S druge strane, hrvatsko sportsko tržište otvorilo se i svim državljanima EU-a. Stoga je autor napravio analizu zastupljenosti stranih nogometaša u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi prije i nakon pristupanja Hrvatske EU. Stvorena je pretpostavka da se gospodarska sloboda kretanja koju stanovnici EU imaju odrazila na mobilnost stranih nogometaša, odnosno da se broj stranih nogometaša u HNL-u povećao. Za potrebe istraživanja autor je koristio bazu podataka mrežne stranice Transfermarkt. Prikazane su analize broja stranih nogometaša u klubovima Prve hrvatske nogometne lige od sezone 2011./2012. do 2020./2021., a napravljena je i usporedba zastupljenosti stranih nogometaša u HNL-u s nacionalnim nogometnim ligama država koje su ranije pristupile EU.