Medijska pismenost obuhvaća znanje o medijima, ali i recepciju i produkciju medijske poruke.U suvremenom se odgojno-obrazovnom kontekstu, koji podrazumijeva stalnu izloženost djece medijskim sadržajima, pretpostavlja da odgojno-obrazovni programi sadržajno odgovaraju potrebama učenika -primatelja medijskih sadržaja. U radu smo istražili koji su sadržaji predviđeni Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006) i prijedlogom Nacionalnog kurikuluma za Hrvatski jezik (CKR, 2017) te ispitali mišljenje ravnatelja, kao organizatora nastavnoga procesa, o tome koji su učitelji zaduženi za medijsko opismenjavanje u osnovnoj školi. Nadalje u radu problematiziramo inicijalnu osposobljenost nastavnika za nastavu medijske kulture, stavljamo u suodnos pojmove medijska kultura i medijska pismenost te problematiziramo poistovjećivanje uporabe medijskih alata s medijskom pismenošću. Istraživanje je povedeno s pomoću upitnika kojim smo ispitali nositelje medijskoga odgoja i obrazovanja te najčešće zadužene osobe za medijsko opismenjavanje djece u osnovnoj školi.Rezultati istraživanja pokazuju da je 42,19 % ravnatelja (N = 192) nezadovoljno programom medijske kulture u osnovnoj školi, 87,31 % (N = 197) ravnatelja misli da bi djecu trebali medijski odgajati učitelji i odgojitelji uz roditelje te da su u školi najčešće za medijsko opismenjavanje zaduženi učitelji hrvatskoga jezika (55,1 %; N = 187).

Standard school scripts are intended for teaching initial reading and writing in the Croatian language. They come as a result of the scientific-research project Language-Art Standards in Initial Reading and Writing in the Croatian Language and are included into the Croatian orthography (Hrvatski pravopis, 2013). They have been implemented in the first grade of primary school in the 2014/2015 academic year. The paper presents the content of initial reading and writing within the framework of the subject Croatian Language and we test the opinions of participants, teachers and other professionals in education on the relevance of implementing standard school scripts as an element of language identity, on the agreement of standard school scripts with developmental characteristics of pupils and the retention of clarity of handwritten script based on teaching standard school scripts. We present the opinions of participants on the relevance of elements necessary for a methodological structuring of teaching initial reading and writing, on the necessity of assessing clarity of handwritten scripts and the need to train teachers for writing standard school scripts. Participants in the research find that standard scripts for initial reading and writing are an important indicator of language identity and recognize the relevance of elements necessary for a methodological structuring of the teaching of initial reading and writing. Furthermore, they find it necessary to assess the clarity of handwritten script and to train teachers for writing in the standardized school scripts. Key words: Croatian language; initial reading and writing teaching methodology; standard school script ---SažetakStandardna školska pisma namijenjena su poučavanju početnoga čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku. Rezultat su znanstvenoga projekta i uvrštena su u Hrvatski pravopis (2013). Implementirana su u nastavu prvih razreda osnovne škole od šk. god. 2014./2015. U radu prikazujemo sadržaj početnoga čitanja i pisanja u okviru nastavnoga predmeta Hrvatski jezik te ispitujemo mišljenje učitelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika o važnosti implementacije standardnih školskih pisama kao elementa jezičnoga identiteta, o usklađenosti školskoga pisma s razvojnim osobinama učenika te o zadržavanju prepoznatljivosti slova u rukopisnom pisanju na temelju poučavanja standardnih školskih pisama. Prikazujemo mišljenje ispitanika o važnosti elemenata potrebnih za metodičko strukturiranje nastave početnoga čitanja i pisanja, o potrebi vrednovanja čitkosti rukopisnoga pisma te o potrebi edukacije učitelja za pisanje standardnim školskim pismima. Ispitanici u istraživanju smatraju standard pisama za početno čitanje i pisanje važnim indikatorom jezičnoga identiteta te prepoznaju važnost elemenata potrebnih za metodičko strukturiranje nastave početnoga čitanja i pisanja. Također smatraju potrebnim vrednovati čitkost rukopisa te educirati učitelje za pisanje tim pismima.Ključne riječi: hrvatski jezik; metodika početnoga čitanja i pisanja; standardna školska pisma

The paper shows the research results of fourth grade pupils’ knowledge of Croatian orthography, more specifically of writing words containing č and ć with respect to exposure to such words in Croatian language textbooks. Both textbooks comprise in total 4552 lexical units containing č and ć, of which 1436 distinctive words. The research established which words in the textbook for Croatian language are frequent and which are less frequent. Using dictation, we checked knowledge of accurate writing of 10 most frequent and 22 less frequent words. The results indicate that pupils were statistically significantly more successful in writing more frequent words than in writing less frequent words. A statistically significant difference was not found in pupil achievement with respect to gender. For successful learning of orthography, pupils should be exposed to texts which are saturated with such content.Key words:  Croatian language teaching methodology; orthographic knowledge; primary education; textbooks.  --- SažetakU radu smo istražili pravopisno znanje hrvatskoga jezika učenika četvrtoga razreda u pisanju riječi koje sadrže č i ć s obzirom na izloženost tim riječima u udžbenicima hrvatskoga jezika. U oba udžbenika evidentirane su ukupno 4552 riječi koje sadrže č i ć, a od toga je 1436 riječi različito.Istraživanjem smo utvrdili koje su riječi u udžbeniku hrvatskoga jezika frekventne, a koje manje frekventne te smo s pomoću kontrolnoga diktata provjerili znanje pravilnoga pisanja 10 najfrekventnijih i 22 najmanje frekventne riječi. Rezultati pokazuju da su učenici bili statistički značajno uspješniji u pisanju frekventnijih riječi nego u onima manje frekventnima. Nije dobivena statistički značajna razlika u uspjehu učenika s obzirom na spol. Da bi učenje pravopisnih sadržaja bilo uspješno, učenike je potrebno izlagati jezičnometodičkim predlošcima koji su zasićeni tim sadržajem.Ključne riječi:  metodika hrvatskoga jezika; pravopisno znanje; primarno obrazovanje; udžbenici.

The implementation of modern methodological knowledge implies respect for the algorithm of the initial science in the choice of teaching content and a scientifically determined choice of teaching procedures that most effectively enable the achievement of outcomes provided by the curriculum. Methodological articulation should be such that students are active participants in the teaching process, i.e. that they are involved in the language activities of listening, speaking, reading and writing. The microstructured model of teaching the Croatian language comprises a motivational introduction, language teaching template, lesson-content announcement, introduction to language occurrences in context, practice, repetition, evaluation of student’ achievement and a sequence for global word memorization.The choice of the methodological system in which the teaching model will be microstructured depends on the teacher’s assessment of what is the optimal correlation between teachers, pupils, content and the methodological template in order to achieve the goal/learning outcomes. This paper describes the correlation between these factors with examples of usual methodological systems in the teaching of the Croatian language. Fourth-year students of the Faculty of Teacher Education of the University of Zagreb (N = 39) observed the teaching process during 70 classes of Croatian language teaching. The aim was to investigate whether teachers implement modern methodological knowledge in the teaching process. The results indicate that 20% of the observed articulations of teaching classes deviate from the methodologically based structure; linguistic-methodological templates (texts intended for teaching language items) are appropriate, but 30% of teachers do not use the provided linguistic methodological templates for teaching a language item. It was further noticed that the most common methodological system is communication (94.9%), however, further analysis shows that 89% of students are involved in language production, mostly in the language activity of speaking.The results of the work contribute to the scientific foundation of the methodological organization and articulation of the teaching process in the subject Croatian language in primary education.

Nastava početnoga čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku temelji se na prijenosu govorenoga modaliteta jezika u pisani uz preduvjet razvoja fonološke svjesnosti. Poučavanje početnoga pisanja ostvaruje se s pomoću standardnih školskih slova, normiranih Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i obveznih za primjenu od 2014. godine u svim metodičkim predlošcima za poučavanje u primarnome obrazovanju. Cilj je ovoga rada ispitati u kojoj mjeri učenici četvrtih razreda osnovnih škola s područja Republike Hrvatske (N = 354) odstupaju od standarda oblikovanja svakoga pojedinog slova i povezivanja slova te ispitati je li u tekstovima učenika narušena čitljivost slova. Statistički značajne razlike utvrđene su s obzirom na spol učenika i godine radnoga staža učitelja. Rezultati su pokazali da dječaci statistički značajno više odstupaju od standarda pisanja, kao i od povezivanja. Učenici učitelja s više godina radnoga staža uglavnom su manje odstupali u pisanju standardnih školskih slova nego učenici učitelja s manje godina radnoga staža. Čitljivost slova u učeničkim radovima u većemu postotnom udjelu nije narušena.