Istraživanja rane pismenosti različito određuju doprinos fonološke svjesnosti, poznavanja slova, koncepta o tisku, govornog jezika, rječnika, narativnih sposobnosti, rukopisnih vještina i drugih predviđatelja za kasniji uspjeh u čitanju, pisanju, ali i akademskom napredovanju u cjelini. U Hrvatskoj nema sustavnijih istraživanja i praćenja razvoja ovih pokazatelja kao niti točno defi niranih kurikuluma predškolskog odgoja i obrazovanja koji bi osigurali poučavanje znanjima neophodnima za kasniju formalnu pismenost. Pilot ispitivanjem trogodišnje i četverogodišnje djece (koja pohađaju vrtićke programe) uporabom materijala koji je sadržavao Upitnik za procjenu rane pismenosti i podtestove PredČip testa Fonološka svjesnost i Imenovanje slova, prikupljeni su podaci o razini rane pismenosti ispitane djece. Dobiveni rezultati pokazuju da, sukladno očekivanjima, djeca starije kronološke dobi imaju više znanja o konceptu tiska, uspješnija su na zadacima fonološke svjesnosti i imenovanja slova te imaju bolje grafomotoričke vještine. Nisu pronađene statistički značajne razlike između trogodišnjaka i četverogodišnjaku na skupnoj varijabli Izranjajuće čitanje i pisanje, a koja se temelji na prepoznavanju obilježja pisane riječi i predvještinama pisanja. Postignuća ispitane djece uspoređena su i s očekivanim rezultatima i normama unutar drugih jezika i pisama kako bi se potakla nastojanja za promišljanjem kriterija i načina poučavanja rane pismenosti. Istraživanje pokazuje da ispitani segmenti rane pismenosti – koncept o tisku, izranjajuća pismenost, precrtavanje, fonološka svjesnost i imenovanje slova mogu biti osnova za prepoznavanje djece rizične za nastanak teškoća u čitanju i pisanju i djece s disleksijom. Rezultati pojedinaca prikupljeni prema navedenim segmentima rane pismenosti mogu, u slučajevima niskih postignuća ili odstupanja, biti osnova za izradu intervencijskih programa, a za što su potrebne i kvalitativne analize rezultata. Kvalitativna analiza rezultata prema dobnoj pripadnosti pokazala je da slijed težina, odnosno uspješnosti u rješavanju zadataka nije posve jednak kod trogodišnjaka u odnosu na četverogodišnjake. To upućuje na mogućnost da postoji dobno neujednačeni razvoj ispitanih vještina bilo iz razloga drugačijih uvjeta sazrijevanja ili značajnijeg udjela poučavanja za neku određenu vještinu. Veći uzorak ispitanika i provjerene mjerne karakteristike materijala mogle bi osigurati bolji uvid u ranu pismenost.