SažetakKvaliteta života važan je evaluacijski instrument rehabilitacijskog procesa onkoloških bolesnika, pa tako i osoba s laringektomijom. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati stupanj kvalitete života kod osoba nakon zahvata laringektomije u cjelini i po domenama, provjeriti postoje li razlike u kvaliteti života osoba prije i nakon zahvata laringektomije u cjelini i po domenama te ispitati faktore koji utječu na samoprocjenu kvalitete života osoba nakon laringektomije. U istraživanju je sudjelovalo 35 ispitanika nakon totalne laringektomije. Upotrijebljen je prigodni uzorak s područja grada Zagreba, u Klinici za tumore KbC-a Sestre Milosrdnice u Zagrebu i Klinici za tumore KbC-a Zagreb. Za svrhe ovog istraživa-nja primijenjen je Indeks osobne dobrobiti za procjenu kvalitete života osoba i dobrobiti prije i poslije provedenog zahvata laringektomije te Upitnik za samoprocjenu kvalitete života EORTC QLQ-C30, verzija 3.0.Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da percipirana kvaliteta života osoba s laringektomijom ne odstupa od vrijednosti koje se mogu naći u zdravoj populaciji. Utvrđeno je i da ispitanici procjenjuju svoju kvalitetu života prije provođenja zahvata znatno višom. Pacijenti koji su bili uključeni u rehabilitacijski proces i koji se bave sportskom aktivnošću procjenjuju svoju kvalitetu živo-ta u prosjeku boljom i prije i nakon zahvata. Od simptoma koji su značajno povezani s osjećajem dobrobiti odnosno kvalitetom života istaknuli su se umor i gastrointestinalne smetnje, dok se skala globalnog zdravlja pokazala povezanom samo s kvalitetom života nakon zahvata.ključne riječi: kvaliteta života, osobe s laringektomijom, rehabilitacijski proces, samoprocjena faktora koji utječu na kvalitetu života nakon laringektomije UvodPojam kvalitete života kod svakog pojedinca odnosi se na doživljaj zadovoljstva načinom života, njegovim tijekom i uvjetima, perspektivom, mogućnostima i ograničenjima, a predmet je istraživanja različitih znanstvenih Kvaliteta života laringektomiranih osoba JAHS. 2015; 1(2): 107-118

SažetakKvaliteta života važan je evaluacijski instrument rehabilitacijskog procesa onkoloških bolesnika, pa tako i osoba s laringektomijom. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati stupanj kvalitete života kod osoba nakon zahvata laringektomije u cjelini i po domenama, provjeriti postoje li razlike u kvaliteti života osoba prije i nakon zahvata laringektomije u cjelini i po domenama te ispitati faktore koji utječu na samoprocjenu kvalitete života osoba nakon laringektomije. U istraživanju je sudjelovalo 35 ispitanika nakon totalne laringektomije. Upotrijebljen je prigodni uzorak s područja grada Zagreba, u Klinici za tumore KbC-a Sestre Milosrdnice u Zagrebu i Klinici za tumore KbC-a Zagreb. Za svrhe ovog istraživa-nja primijenjen je Indeks osobne dobrobiti za procjenu kvalitete života osoba i dobrobiti prije i poslije provedenog zahvata laringektomije te Upitnik za samoprocjenu kvalitete života EORTC QLQ-C30, verzija 3.0.Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da percipirana kvaliteta života osoba s laringektomijom ne odstupa od vrijednosti koje se mogu naći u zdravoj populaciji. Utvrđeno je i da ispitanici procjenjuju svoju kvalitetu života prije provođenja zahvata znatno višom. Pacijenti koji su bili uključeni u rehabilitacijski proces i koji se bave sportskom aktivnošću procjenjuju svoju kvalitetu živo-ta u prosjeku boljom i prije i nakon zahvata. Od simptoma koji su značajno povezani s osjećajem dobrobiti odnosno kvalitetom života istaknuli su se umor i gastrointestinalne smetnje, dok se skala globalnog zdravlja pokazala povezanom samo s kvalitetom života nakon zahvata.ključne riječi: kvaliteta života, osobe s laringektomijom, rehabilitacijski proces, samoprocjena faktora koji utječu na kvalitetu života nakon laringektomije UvodPojam kvalitete života kod svakog pojedinca odnosi se na doživljaj zadovoljstva načinom života, njegovim tijekom i uvjetima, perspektivom, mogućnostima i ograničenjima, a predmet je istraživanja različitih znanstvenih Kvaliteta života laringektomiranih osoba JAHS. 2015; 1(2): 107-118

U znanosti, stres se pojavljuje kao predmet istraživanja od tehničkih preko biomedicinskih, društvenih do humanističkih znanosti. Svako ga područje definira na svoj način, pa se u suvremenoj literaturi nalaze mnogobrojne definicije i određenja pojma stresa. Smatra se da je u suvremenom svijetu stres jedan od najvažnijih uzročnika psihofizičkih, radnih i organizacijskih problema zaposlenika. Na drugom je mjestu ljestvice zdravstvenih tegoba zaposlenih u Europskoj uniji, od toga više u žena nego u muškaraca. Jedan je od najvećih uzročnika profesionalnih bolesti i bolovanja u svijetu te je među vodećim gospodarskim problemima u razvijenim zemljama. Cilj ovog rada bio je utvrditi najčešće izvore stresa u fizioterapeuta te ispitati odnos između stresa i sociodemografskih obilježja ispitanika. Istraživanje je provedeno na 65 fizioterapeuta zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Prosječna dob ispitanika bila je 42,8 godina. Istraživanje je provedeno primjenom Upitnika o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika. Rezultati su pokazali da fizioterapeuti procjenjuju potencijalne izvore stresa nisko ili umjereno stresno. Istraživanjem korelacija između varijabli: razina stresa s dobi, ukupnim radnim stažem te radnim stažem na trenutačnom radnom mjestu, nije nađena statistički značajna povezanost. Možemo zaključiti kako razina stresa u fizioterapeuta u odnosu na sociodemografska obilježja nije statistički značajna. Na skali intenziteta stresa kao najjači su prepoznati oni povezani s organizacijom rada i financijskim ograničenjima, što odgovara i rezultatima istraživanja provedenih u svijetu.

No abstract

No abstract