Vaginal carcinosarcomas (VCSs) are rare and clinically aggressive neoplasms. Primary vaginal malignancies are among the rarest malignant tumors, so clear management guidelines and optimal therapy, especially in the presence of significant pelvic organ prolapse, has not been determined. Here, we present a case of primary VCS closely associated with differentiated squamous intraepithelial neoplasia (DSIN), from which it appeared to have arisen in a postmenopausal patient with complete uterine prolapse. The unusual presentation of our case with DSIN in the adjacent vaginal epithelium with possible diagnostic pitfalls emphasizes the need for systemic presentation of these cases to help pathologists and clinicians know that such lesions can initially present in a patient with complete uterine prolapse. To our knowledge, this is the first case of vaginal DSIN described in the literature to date.

Objective: The aim of the study was to evaluate the accuracy of the diagnostic Pap test (DPT) on three slides and punch biopsy and endocervical curettage (PB/ECC) compared with the final biopsy material in the detection of high-grade squamous intraepithelial lesion (HSIL). Materials and methods: Patients treated with conization after previous DPT and PB/ECC were analyzed. The findings of the DPT and PB/ECC as well as of the endocervical brush cytology and ECC were compared with the final conus histology. Results: 150 patients were analyzed, and final histology verified 145 cases of HSIL and 3 cancers. The percentage of confirmed HSIL cytology was 97%, while for PB/ECC it was 79% with 30/145 false negative results. The correlation between Pap test and PB/ECC showed that the diagnostic accuracy of DPT is significantly higher (p < 0.0001). Endocervical brush cytology confirmed HSIL+ in the endocervical canal in 83% and ECC in 35% of cases (p < 0.0001). Conclusion: The DPT on three slides enables better detection of HSIL compared to PB/ECC, particularly for lesions localized in the endocervical canal sampled with a cytobrush. A high quality DPT could represent a surrogate for PB/ECC and open the possibility of direct access to therapeutic procedure.

Sažetak. Cilj:Prikazati slučaj pacijentice s primarnim seroznim karcinomom jajovoda, opisati dijagnostički postupak te analizirati ulogu citološke dijagnostike u detekciji ovog tipa tumora. Prikaz slučaja: Pedesetogodišnja pacijentica prethodno je obrađivana u drugoj ustanovi zbog bolova u trbuhu i radiološki dokazanih uvećanih supraklavikularnih, aortokavalnih i ilijačnih limfnih čvorova. Nakon učinjene laparoskopske ekstirpacije limfnih čvorova zbog sumnje na limfoproliferativnu bolest, patohistološkom i imunohistokemijskom analizom utvrđeno je da se radi o metastatskom adenokarcinomu, vjerojatno podrijetla iz ginekološkog sustava ili dojke. Radiološkom obradom dojki nisu pronađene promjene suspektne na malignitet. PET/CT analizom (pozitronska emisijska tomografija/kompjutorizirana tomografija) uočeno je pojačano nakupljanje radiofarmaka u predjelu vrata i tijela maternice. U preoperativnoj obradi učinjena je citološka punkcija uvećanog supraklavikularnog limfnog čvora te je imunocitokemijskom analizom utvrđeno da se radi o metastatskom seroznom adenokarcinomu. U Papa-testu pronađene su maligne stanice jednake morfologije, bez tumorske dijateze, što je upućivalo na ekstrauterini adenokarcinom, a sugerirano je podrijetlo jajnika ili jajovoda. Učinjena je eksplorativna kiretaža, ali je patohistološki nalaz bio uredan. Pacijentica je predviđena za histerektomiju s obostranom adnekstektomijom. Tijekom operativnog zahvata uočeno je proširenje desnog jajovoda tumorskim tkivom koje je probijalo stijenku jajovoda. Učinjena je lavaža peritonealne šupljine u kojoj su pronađene maligne stanice adenokarcinoma. Patohistološka analiza potvrdila je da se radi o primarnom seroznom karcinomu jajovoda s metastazama u jajnicima. Zaključak: Zahvaljujući brzini i preciznosti primijenjenih citodijagnostičkih pretraga dijagnostičko-terapijski postupak pravilno je usmjeren i pravovremeno proveden. Prikazani slučaj potvrđuje da citološka analiza može pridonijeti dijagnostici tumora s neuobičajenom kliničkom prezentacijom ili tumora nejasnog podrijetla.

Pulmonary nodular lymphoid hyperplasia is a rare, nonneoplastic lymphoproliferative disorder mostly manifesting as one or more nodules or localized lung infiltrates. The lesion comprises reactive germinal centers with well-preserved mantle zones and sheets of interfollicular mature plasma cells, lymphocytes, histiocytes, and neutrophils. The radiological finding is not specific, and the diagnosis of pulmonary nodular lymphoid hyperplasia relies generally on pathohistological and immunohistochemical analyses. The most important differential diagnoses are extranodal marginal zone lymphoma of mucosa-associated lymphoid tissue and immunoglobulin G4–related sclerosing disease. Nonetheless, we present a case of pulmonary nodular lymphoid hyperplasia in a 69-year-old woman with the diagnostic challenge of cytological atypia in alveolar spaces inside the lymphoid tissue, coexisting with the diagnosis of adenocarcinoma of the lepidic pattern. Therefore, this case highlights the importance of identifying these rare benign and reactive lymphoproliferative diseases given the risk of developing not only lymphoma but also carcinoma.

Sažetak. Papa-test je najbolji morfološki test probira za rak koji pomoću analize citologije vrata maternice otkriva predstadije i rane stadije raka vrata maternice. U Hrvatskoj se koristi u okviru oportunističkog probira, a od 1. 12. 2012. u organiziranom nacionalnom probiru. U svrhu klasifikacije i standardizacije citoloških nalaza vrata maternice u cijeloj Hrvatskoj koristi se modifikacija Bethesda klasifikacije. Obrazac sadrži kliničke podatke o pacijentici koje ispunjava ginekolog i citološki nalaz koji na osnovi analize Papa-testa pod svjetlosnim mikroskopom izdaje klinički citolog. U ovom preglednom radu opisuju se citomorfološke osobine abnormalnih pločastih i cilindričnih stanica vrata maternice te njihov klinički značaj. Zbog dokazane povezanosti humanog papiloma-virusa (HPV) s rakom vrata maternice sve češće se detekcija visokorizičnog HPV-a uvodi u probir za rak vrata maternice. U novije vrijeme metode temeljene na biološkim biljezima primjenjuju se na citološkim uzorcima u svrhu poboljšanja osjetljivosti i specifičnosti citologije u otkrivanju lezija visokog stupnja.