Organizations mark the life of every individual, and the success and well-being of an individual largely depends on the success of organizations they belong to. The success of an organization is significantly influenced by those who are in charge of it, leaders or managers, so it is important for organizations to choose those who will do this job well. There is a large number of studies with the subject of successful leadership, and the dominant ones are those in which the traits of a successful leader are investigated. One of the traits identified as an important element of a leader’s success is the power motive. It consists of implicit and explicit dimensions, and the implicit dimension has been shown to be an important, and yet mostly overlooked, determinant of leadership performance. Measurement of the implicit dimension requires specially crafted instruments, including the “classic” Thematic Apperception Test, as well as recently introduced instruments such as the Implicit Association Test and the Conditional Reasoning Test for Power Motive. In this paper, we argue that introduction of the tests that assess implicit power motive to human resource management practice of business organizations might significantly improve selection procedures for leadership positions.

No abstract

U ovom je istraživanju vraćen fokus na dvije osobine koje su prije pojave petofaktorskog modela ličnosti, uz inteligenciju, smatrane ključnim odrednicama radnih i karijernih postignuća, motiv za postignućem i motiv za moći. Provjereno je hoće li ovi motivi predviđati tri važna radna ishoda: rad na rukovodećoj poziciji, plaću i intrinzičnu motivaciju za posao, povrh osobina petofaktorskog modela. Pri tome je rad na rukovodećoj poziciji operacionaliziran zauzimanjem posla na višim razinama organizacijske hijerarhije; plaća kao visina mjesečne neto plaće, a intrinzična motivacija za posao izmjerena je upitničkom mjerom. Istraživanje je provedeno na 160 zaposlenika različitih hrvatskih radnih organizacija, čiji su podaci prikupljeni internetskim anketnim upitnikom. Korelacijske i regresijske analize pokazale su da su motivi za postignućem i moći važna determinanta ovih radnih ishoda te ih objašnjavaju bolje od osobina petofaktorskog modela. Pri tome je motiv za postignućem bio važnija determinanta intrinzične motivacije za posao, a motiv za moći rukovodeće pozicije i plaće. Ovi nalazi pokazuju kako aspekti ličnosti koji su uže povezani s radnim kontekstom, kao što su motiv za postignućem i motiv za moći, imaju dodatnu vrijednost te bi ih se trebalo uzeti u obzir zajedno sa širokim osobinama petofaktorskog modela u svrhu što boljeg predviđanja radnih ishoda.