Kratak sadržajProcjeni kvaliteta života posvećuje se posljednjih godina sve veća pažnja kako na polju prirodnih tako i društvenih nauka. Autori iz različitih oblasti pristupaju konceptu kvaliteta života iz perspektive svojih ciljeva istraživanja, tako da je i danas prisutan veliki broj definicija. Kvalitet života je na prvom mjestu psihološka kategorija koja ne proizlazi automatski iz zadovoljavanja nekih osnovnih potreba, već iz cjelokupne psihološke strukture pojedinca u interakciji s njegovom fizičkom i socijalnom sredinom. Procena kvaliteta života je složena i može se zasnivati na različitom setu indikatora, koji se mogu razlikovati među zemljama, kao i među regionalno-ekonomskim integracijama i organizacijama. Stoga je adekvatan izbor upitnika i najvažniji korak u njegovoj procjeni.Ključne riječi: kvalitet života, procjena, subjektivni i objektivni pokazatelji UvodPosljednjih godina posvećuje se sve veća pažnja procjeni kvaliteta života kako na polju prirodnih tako i društvenih nauka [1]. Razlozi za to su mnogobrojni. Posmatrano sa sociološkog aspekta, koncept kvaliteta života pruža informacije o zadovoljstvu svojim životom i o stepenu adekvatnog funkcionisanja u okruženju. Sa psihološkog aspekta, kvalitet života daje informacije o osjećan-jima osobe, kao i o njenim interakcijama sa drugima. U medicini se kao cilj kvaliteta života postavlja, s jedne strane, prevencija, ublažavanje simptoma bolesti i njihovih posljedica, a s druge stanje postizanje osmišljenijeg, punijeg i kvalitetnijeg život [2].Pošto autori iz različitih oblasti pristupaju konceptu kvaliteta života iz perspektive svojih interesa i ciljeva istraživanja, danas postoji i veliki broj definicija ovog pojma. Prema definiciji kvaliteta života koju su dali Felce i Perry [3] kvalitet života predstavlja sveukupno opšte blagostanje, koje uključuje objektivne faktore i subjektivno vrednovanje fizičkog, materijalnog, socijalnog i emo-

Kratak sadržajStarenje stanovništva, a samim tim i povećanje očekivanog trajanja života su danas globalni fenomeni. U okviru poremećaja stanja uhranjenosti kod starih posebno treba obratiti pažnju na pothranjenost, odnosno proteinsko-energetski deficit, nutritivnu anemiju i gojaznost. Nutritivnа anemija kod starih najčešće je posljedica nedostatka gvožđa, folata i vitamina B12, a često je udružena sa infekcijom ili je posljedica nekog hroničnog oboljenja. Prеvаlеncа gојаznоsti imа stаlаn porаst i prеdstаvljа znаčајаn zdrаvstvеni prоblеm u vеćini industriјаlizоvаnih zеmаljа. Proces nutritivne njege mora da bude kontinuiran, a procjena nutritivnog statusa, otkrivanje faktora rizika za malnutriciju i pravovremena primjena odgovarajućeg liječenja doprinose smanjenju morbiditeta, mortaliteta, troškova liječenja i poboljšanju kvaliteta života starih osoba.

opisa posla i steknite malo moći pokazujući da uzimate na sebe zadatke u radu koji su preko i iznad parametara vašeg posla.Nekoliko saveta -primenjivati što ranije i što je češće moguće 1. Budite svesni svojih vlastitih oče-kivanja i mogućnosti 2. Naučite da podesite granice i naučite da kažete NE 3. Nemojte oklevati da zatražite pomoć i podelite ideje sa nekim drugim 4. Prepoznajte prioritete i delegirajte zadatke 5. Cenite stručnost vaših saradnika:koristite njihovo znanje i iskustvo 6. Ne nanosite stres drugima oko sebe 7. Obratite pažnju na pozitivnu stranu vašeg posla čak i na manje uspehe u poslu 8. Prepoznajte kada vam je potrebna pomoć u savladavanju samog sebe Literatura: 1. Freudenberger, H. J., Richelson, G. (1980). Burn-Out: The High Cost of High Achievement.Toronto: Bantam Books. 2. Petrović, V. (1997). Sindrom izgaranja. U: Vlajkovic, J., Srna, J., Kondic, K., Popovic, M. (Ur.) Psihologija izbeglistva. Beograd: IP Nauka, 245-251 3. Milavić, G. (1995). Burn-out syndrome -sindromi, prevencija, lečenje UVODV eoma je teško opisati kako se bolesnik osjeća pri prvom kontaktu sa bolničkim ambijentom, medicinskim personalom i medicinsko-dijagnostičkim i terapeutskim procedurama. Zabrinut zbog zdravstvenog stanja, odvojen od porodice, izbačen iz životnog kolosjeka, bolesnik proživljava psihičku traumu, pogotovo kad dolazi u novu i nepoznatu bolničku sredinu. Činjenica je da je bolestan i da mora da napusti svoju porodicu, radnu i socijalnu sredinu, kao i da mora da boravi u nepoznatom okruženju, da traži pomoć i sarađuje sa nepoznatim ljudima, postavlja bolesnika u težak i neprijatan položaj.Zdravstveni problemi kod svakog čovjeka izazivaju strah, osećaj neizvjesnosti pa i panične reakcije. Zbog toga su veoma če-ste promjene u ponašanju u smislu agresivnosti, anksioznosti, regresije, depresivnosti, a nerjetko se i kombinuju. Prijem u bolnicu je veoma složena i delikatna intervencija kroz koju se medicinska sestra

Kratak sadržajUvod. Infarkt miokarda je ishemična nekroza jednog lokalizovanog dijela miokarda nastala zbog okluzije koronarne arterije uslijed pojave tromba ili ateromatoznog suženja. Težina bolesti zavisi od veličine kompromitovanog krvnog suda, brzine nastanka okluzije, lokalizacije nekroze i stanja miokarda. Cilj rada je ispitati percepciju vlastite bolesti oboljelih od infarkta miokarda, njihov odnos prema faktorima rizika za koronarne bolesti i zadovoljstvо bolesnika njegom i edukacijom koju su im pružile medicinske sestre.Metode. U istraživanju je korišten "Kratki upitnik za percepciju bolesti" (eng. Brief illness perception questionnaire) modifikovan od strane istraživača koji se sastoji od 22 pitanja. Uzorak je činilo 80 bolesnika različite dobi i pola kod kojih je postavljena dijagnoza infarkta miokarda u posljednje dvije godine. Od svih bolesnika je dobijena usmena saglasnost da učestvuju u istraživanju.Rezultati. Najveći procenat ispitanika u posmatranoj grupi pripadao je dobi iznad 71 godine, većina je bila muškog pola (66,25%) i 63,75% je procijenilo svoje materijalno stanje lošim. Dvije trećine bolesnika navodi da boluje još od neke bolesti pored infarkta miokarda, a 55% navodi postojanje kardiovaskularne bolesti u porodici. Među ispitanicima je bilo 60% pušača i 48,75% od njih ne razmišlja o prestanku pušenja. Fizičkom aktivnošću se bavi 48,75%, a 77,50% ne vodi računa o ishrani. Podijeljeno je mišljenje pacijenata o tome da li medicinska sestra posvećuje dovoljno pažnje pacijentima prilikom dolaska na kontrole, a 72,5% smatra da medicinske sestre ne posvećuju dovoljno pažnje edukaciji bolesnika. Najveći broj ispitanika (60%) smatra da nije dovoljno informisano o svojoj bolesti. Ipak, 60% je zadovoljno pruženim zdravstvenim uslugama tokom liječenja.Zaključak. Kod oboljelih od infarkta miokarda postoji značajna razlika u pogledu percepcije vlastite bolesti, a više od polovine ne vodi računa o promjenjljivim faktorima rizika . Značajan procenat bolesnika nije zadovoljno zdravstvenim uslugama.Ključne riječi: infarkt miokarda, percepcija bolesti, faktori rizika, edukacija bolesnika