Sažetak:Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi zastupljenost pojedine vrste identiteta te povezanost vrste identiteta s varijablama slušnog, obrazovnog i bračnog statusa gluhih i nagluhih osoba. U istraživanju su sudjelovala 443 sudionika kronološke dobi od 18-87 godina oba spola iz 17 gradova u Republici Hrvatskoj. Za prikupljanje demografskih podataka o sudionicima konstruiran je poseban upitnik, a kulturni identitet ispitan je skalom DAS (Deaf Acculturation Scale, Maxwell-McCow i Zea, 2011). Iako je 58% sudionika pohađalo posebne oralne i redovne škole, te samo 12% njih ima gluhe roditelje, ipak ih je 80% formiralo ili gluhi (48%), ili dvokulturni (32%) identitet. Čujući identitet imalo je 12% sudionika, a marginalni 8% njih, što se pretežno podudara s rezultatima drugih istraživanja. S kulturnim identitetom značajno je povezan stupanj oštećenja sluha (nagluhe osobe češće od gluhih imaju čujući, dvokulturni ili marginalni identitet); vrijeme nastanka oštećenja sluha (osobe s prelingvalnim oštećenjem sluha tendiraju formiranju gluhog, dvokulturnog ili marginalnog identiteta, a osobe s postlingvalnim oštećenjem tendiraju čujućem identitetu); dob u kojoj je započelo učenje znakovnoga jezika (osobe s čujućim identitetom počele su ga učiti u dobi od 24 godine, ostali u dobi od 8-13 godina); obrazovni status (najvišu razinu obrazovanja postižu osobe s čujućim i dvokulturnim identitetom); vrsta osnovne škole (sudionici iz posebnih škola tendiraju gluhom ili dvokulturnom identitetu; u odnosu na njih sudionici iz redovnih škola značajno češće formiraju čujući identitet; sudionici iz posebne škole s oralnim pristupom gotovo dvostruko češće imaju marginalni identitet); vrsta srednje škole (polaznici redovnih škola češće od onih iz posebne škole formiraju čujući identitet, a oni iz posebne škole češće gluhi identitet), bračni status (najviše je osoba bez partnera među osobama s čujućim i marginalnim identitetom) te slušni status partnera (osobe s gluhim identitetom preferiraju gluhe, a one s čujućim identitetom čujuće partnere). Slušni status roditelja nije se pokazao povezanim s vrstom kulturnog identiteta sudionika. Razmatraju se praktične implikacije dobivenih rezultata.Ključne riječi: gluhoća, nagluhost, kulturni identitet, kultura Gluhih 1 Istraživanje je provedeno u okviru znanstvenog projekta "Dvojezična komunikacija gluhih i čujućih", poduprtog od strane MZOŠ RH UVODKulturni identitet označava osjećaj pripadnosti određenoj kulturi -zajednici koja dijeli isti jezik, povijest, običaje, vrijednosti, koja, uz ostalo, ima svoj kulturno-specifičan obrazovni sustav, umjetničko stvaralaštvo i organizacije.

Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za oštećenja sluha Neka obilježja kulturnog identiteta gluhih i nagluhih osoba Properties of the cultural identity of deaf and hard-of-hearing people Izvorni znanstveni rad UDK: 376.1-056.263 :316.7 SAŽETAK Analizom odgovora sudionika na česticama Skale akulturacije gluhih (Maxwell-McCaw i Zea, 2011) željeli smo steći detaljniji uvid u osjećaj pripadnosti zajednici Gluhih odnosno čujućih, u sklonosti gluhih i nagluhih osoba prema svakoj od dviju kultura, aktivnostima sudjelovanja u životima dviju kultura, kulturalnim znanjima o jednoj odnosno drugoj kulturi i samoprocjeni ovladanosti jezikom svake od njih, posebno u odnosu i na različite stupnjeve oštećenja sluha (laka, umjerena i teška nagluhost te gluhoća). U istraživanje su bile uključene 443 osobe, u dobi od 18 do 87 godina, oba spola, iz 17 gradova u Republici Hrvatskoj (31 lako nagluha osoba, 57 umjereno nagluhih, 69 teško nagluhih, 256 gluhih te 30 osoba s umjetnom pužnicom). Ispitivanje razine akulturacije gluhih i nagluhih osoba u kulturu Gluhih odnosno čujućih, provedeno je primjenom Skale akulturacije gluhih DAS (Deaf Acculturation Scale, Maxwell-McCow i Zea, 2011). Analiza odgovora pokazuje da i gluhe i nagluhe osobe značajno više teže identifikaciji sa zajednicom Gluhih nego sa zajednicom čujućih, osim lako nagluhih osoba, kod kojih ne postoje razlike u identifikaciji. I gluhe i nagluhe osobe (osim onih s umjetnom pužnicom) u značajno većoj mjeri sudjeluju u aktivnostima zajednice Gluhih nego čujućih. Međutim, društvo drugih gluhih i nagluhih osoba preferiraju gluhe osobe, a kod nagluhih osoba i osoba s umjetnom pužnicom nisu utvrđene značajne razlike u kulturnim preferencijama. Svi sudionici posjeduju više znanja o kulturi čujućih nego o kulturi Gluhih, no značajno više lako i umjereno nagluhe osobe. Gluhe osobe značajno su boljom procijenile svoju kompetenciju u znakovnom nego u govornom jeziku, a nagluhe osobe i osobe s UP svoje kompetencije u dvama jezicima procjenjuju podjednakima. Ovi rezultati idu u prilog i dodatno objašnjavaju rezultate prethodnih istraživanja, po kojima nagluhe osobe i osobe s umjetnom pužnicom u većoj mjeri od gluhih osoba tendiraju dvokulturnom i čujućem identitetu. Razmatraju se praktične implikacije dobivenih rezultata te se elaborira trenutna situacija u kulturi Gluhih u Hrvatskoj.ABSTRACT Using the Deaf Acculturation Scale -DAS (Maxwell-McCow i Zea, 2011), this study aimed to explore deaf and hard-of-hearing people's sense of belonging in Deaf and hearing communities in more detail. In addition, it examined the cultural preferences of deaf and hard-of-hearing people and their participation in the activities of both cultures, their cultural knowledge regarding the two cultures, and their perceived competence in sign-and majority languages, with particular regard to their hearing status. The research sample consisted of 443 deaf and hard-of-hearing persons (31 mildly and 57 moderately hearing impaired persons, 69 severely deaf persons, 256 profoundly d...

SAŽETAKRazvoj identiteta gluhih posljednjih je desetljeća u središtu pozornosti brojnih istraživanja. Tim je istraživanjima ustanovljeno da na razvoj identiteta utječu brojne različite odrednice -slušni status roditelja, jezik i način komunikacije, stupanj oštećenja sluha i obrazovanje. Kako među gluhima veliku većinu čine upravo gluhi rođeni čujućim roditeljima, iznimno je važno razumjeti sve posebnosti djelovanja odrednica na razvoj njihova identiteta. Za procjenu kulturnog identiteta gluhih relevantne su dvije skale, DIDS -Deaf Identity Development (Glickman, 1993) i DAS -Deaf Acculturation Scale (Maxwell-McCaw i Zea, 2011). Kroz pregled istraživanja, temeljenih na ovim skalama, u ovom radu daje se prikaz relevantnih odrednica te njihov utjecaj na razvoj identiteta kod gluhih s kulturološkog pogleda na gluhoću. ABSTRACTIn recent decades, the development of deaf identity has been the focus of many researchers working in this field. Research findings demonstrate that the development of deaf identity has been affected by many different determinants, including parental hearing status, language, mode of communication, grade of hearing impairment and education. As the vast majority of deaf children are born to hearing parents, it is essential to understand all the determinants that influence the development of their identity. Two relevant scales that aim to assess the cultural identity of the deaf are DIDS -Deaf Identity Development (Glickman, 1993) and DAS -The Deaf Acculturation Scale (Maxwell-McCaw & Zea, 2011). Through an overview of research applying these two scales, this paper will describe relevant determinants and demonstrate how they influence the development of Deaf identity from the perspective of Deafness as a culture. Ključne riječi:identiteti gluhih ▪ kultura Gluhih ▪ znakovni jezik ▪ skala DIDS ▪ skala DAS

No abstract