Društvo u kojem živimo je utvrdilo i definisalo brojne društvene vrijednosti i norme i oblike ponašanja prema kojim bi svaki pojedinac trebao da prilagodi svoje ponašanje. Disocijalno ponašanje ili poremećaje ponašanja mladih možemo posmatrati kao nepoštovanje ustaljenih društvenih normi i oblika ponašanja koji su prihvatljivi u određenom društvu. Najčešće se disocijalno ili poremećeno ponašanje povezuje sa mladima u društvu. Veoma je važno otkriti na vrijeme i pravilno postupati sa mladima disocijalnog ponašanja, jer u suprotnom može doći do pojave ozbiljnijih kršenja društvenih i zakonskih normi u odrasloj dobi. Značajnu ulogu u zaštiti mladih disocijalnog ponašanja ima socijalni rad i socijalni radnici kao predstavnici organa starateljstva. Uloga organa starateljstva u zaštiti mladih disocijalnog ponašanja kreće se od otkrivanja i praćenja te prevencije ovih oblika ponašanja, do uloga koje ima u krivično-pravnom postupku, izvršenju vaspitnih mjera te zaštite maloljetnika nakon otpust iz ustanova za resocijalizaciju. Cilj ovog rada je ukazati na ulogu i značaj socijalnog rada i organa starateljstva u zaštiti mladih disocijalnog ponašanja i objezbjeđivanju uslova za pravilan razvoj i sticanje odgovornosti koje maloljetnici treba da imaju za vlastito ponašanje.