Svaki kirurški zahvat narušava homeostazu organizma, koja se očituje u imunološkim, neuroendokrinim i metaboličkim promjenama u organizmu. Pretpostavlja se da jačina odgovora organizma ovisi i o jačini traume tijekom operativnih zahvata. Cilj istraživanja je bio utvrditi antioksidacijski status kuja prije i poslije ovarijektomije. U istraživanje je bilo uključeno petnaest kuja pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu u kojih je učinjena elektivna ovarijektomija u svrhu kastracije. Kujama je krv vađena prije operacije te poslije prvog, trećeg i sedmog postoperativnog dana kako bi se izmjerio ukupni antioksidacijski status. Svim kujama je učinjena i kompletna krvna slika, biokemija i C-reaktivni protein (CRP). Ukupan antioksidacijski status određivan je pomoću TAS test kitova. Proizvođač kitova preporučuje svakom laboratoriju standardiziranje referentnih vrijednosti. Zbog toga je učinjena analiza 30 seruma zdravih kuja koje nisu bile operirane te je kao referentna vrijednost korištena njihova srednja vrijednost +/- dvije standardne devijacije. Prosječna referentna vrijednost iznosila je 1,55 mmol/L. Vrijednosti ukupnog antioksidacijskog statusa nakon operacije u svim promatranim razdobljima nisu se statistički znatnije razlikovale. Uspoređujući minimalne i maksimalne vrijednosti u svim promatranim razdobljima, zaključili smo da nije bilo velikih razlika u vrijednostima ukupnog antiosksidacijskog statusa u operiranih kuja. Na temelju naših rezultata možemo zaključiti da ovarijektomija nije prouzročila oksidacijski stres.

Anaplazmoza je vektorski prenosiva zoonoza koja ima javnozdravstveno značenje i koja se svrstava u skupinu emergentnih bolesti. Prouzročena je vrstom Anaplasma phagocytophilum, a prenosi se preko krpelja. Dokazana je u 39 zemalja svijeta kao i u Hrvatskoj te je uz babeziozu najprisutnija bolest koju prenose krpelji, a izaziva i velike ekonomske gubitke. Utvrđena zemljopisna rasprostranjenost A. phagocytophilum obuhvaća Ameriku, Europu, Afriku i Aziju. Međutim, oboljenja ljudi uglavnom se javljaju u Sjevernoj Americi, dok se u Europi i Aziji rijetko prijavljuju. Epidemiološke studije u Europi sugeriraju povećani profesionalni rizik od infekcije za radnike u šumarstvu, lovce, veterinare i poljoprivrednike koji imaju povijest uboda krpelja, a žive u endemskim područjima. Zbog toga anaplazmoza predstavlja javnozdravstveni problem. Iako je ukupna genetska raznolikost A. phagocytophilum u Europi veća nego u SAD-u, sojevi odgovorni za infekciju ljudi srodni su na oba kontinenta. Genetska varijabilnost i procjena razlike patogenosti i infektivnosti između sojeva za različite domaćine do danas nisu dovoljno istraženi. Međutim, iako je broj radova koji opisuju genetsku varijabilnost anaplazme sve veći, još uvijek je nedovoljno podataka za razumijevaAnaplazmoza je vektorski prenosiva zoonoza koja ima javnozdravstveno značenje i koja se svrstava u skupinu emergentnih bolesti. Prouzročena je vrstom Anaplasma phagocytophilum, a prenosi se preko krpelja. Dokazana je u 39 zemalja svijeta kao i u Hrvatskoj te je uz babeziozu najprisutnija bolest koju prenose krpelji, a izaziva i velike ekonomske gubitke. Utvrđena zemljopisna rasprostranjenost A. phagocytophilum obuhvaća Ameriku, Europu, Afriku i Aziju. Međutim, oboljenja ljudi uglavnom se javljaju u Sjevernoj Americi, dok se u Europi i Aziji rijetko prijavljuju. Epidemiološke studije u Europi sugeriraju povećani profesionalni rizik od infekcije za radnike u šumarstvu, lovce, veterinare i poljoprivrednike koji imaju povijest uboda krpelja, a žive u endemskim područjima. Zbog toga anaplazmoza predstavlja javnozdravstveni problem. Iako je ukupna genetska raznolikost A. phagocytophilum u Europi veća nego u SAD-u, sojevi odgovorni za infekciju ljudi srodni su na oba kontinenta. Genetska varijabilnost i procjena razlike patogenosti i infektivnosti između sojeva za različite domaćine do danas nisu dovoljno istraženi. Međutim, iako je broj radova koji opisuju genetsku varijabilnost anaplazme sve veći, još uvijek je nedovoljno podataka za razumijevanje geografske distribucije i prijemljivosti domaćina na pojedine sojeve, a nedovoljno je istražena i povezanost patogenosti i infektivnosti sojeva za različite vrste domaćina. U Hrvatskoj postoji veći broj radova koji se bave istraživanjima bolesti koje se prenose vektorima i uglavnom usmjerena na istraživanja domaćih životinja, poglavito pasa, dok je populacija divljih životinja, uključujući divlje kanide, još uvijek nedovoljno istražena. Radi toga su potrebne daljnje studije da bi se utvrdila prevalencija i distribucija A. phagocytophilum kao vektorski prenosivog uzročnika u divljih kanida i njihovih ektoparazita.nje geografske distribucije i prijemljivosti domaćina na pojedine sojeve, a nedovoljno je istražena i povezanost patogenosti i infektivnosti sojeva za različite vrste domaćina. U Hrvatskoj postoji veći broj radova koji se bave istraživanjima bolesti koje se prenose vektorima i uglavnom usmjerena na istraživanja domaćih životinja, poglavito pasa, dok je populacija divljih životinja, uključujući divlje kanide, još uvijek nedovoljno istražena. Radi toga su potrebne daljnje studije da bi se utvrdila prevalencija i distribucija A. phagocytophilum kao vektorski prenosivog uzročnika u divljih kanida i njihovih ektoparazita.