In the research, in this paper, we investigate spatial and temporal variations in the composition of wastewater near Croatian highways in three climatic regions (continental, Mediterranean, highland) during three seasons (autumn, winter and spring). In our paper, the spatial division of the investigated areas that pertain to the three aforementioned climatic regions was obtained using the method of hierarchical clustering of monitored locations. One thousand five hundred thirty-three samples from 14 locations along Croatian highways were collected and analysed by methods of multivariate exploratory analysis. By methods of principal components, factor analysis and hierarchical clustering of variables, we grouped the variables into factors. Whereas 60 % of variation in the data was explained by three principal components, six principal components accounted for 88 % of data variation. The key section of our research was conducted by the decision tree method. For the purpose of analysis, we classified 1,533 samples into three classes representing climatic regions separately for each season and obtained the accuracy of 76-90 % on test samples. Finally, using decision trees, we identified the most important variables that differentiate climatic regions by the level of contamination of water along highways in different seasons.

No abstract

Kemijski sastav ploda maraske u klimatski dvije različite godine UvodVišnja maraska (Prunus cerasus var. Marasca) u Dalmaciji se uzgaja više od pet stoljeća. Kroz povijest njezino ime se najviše povezuje uz liker Maraschino, čija proizvodnja datira s početka 16. st. Prema pomološkoj klasifikaciji ubraja se u višnje malog lista, obojanog soka i mekanog mesa (Vrsaljko, 2010). Njen je uzgoj povijesno ograničen na područje srednje i sjeverne Dalmacije, od Makarske do Zadra, uključujući otoke Brač i Hvar, te u Dalmatinskoj zagori, područje oko Sinja i Drniša te područje Benkovca (Medin, 1971). Iako se maraska može uzgajati i u hladnim krajevima te na većim nadmorskim visinama, kvalitetu ploda, tj. visoki sadržaj suhe tvari i šećera, te svoju specifičnu aromu postiže samo u toplijim i sušim krajevima, do pretežno 200 metara nadmorske visine (Medin, 1989). Nutritivna i biološka svojstva ploda formirana su količinom i odnosom među komponentama kemijskog sastava (organski i anorganski spojevi). Na kemijski sastav ploda pored genetskih karakteristika, značajan utjecaj ima geografsko područje, agrotehničke i agrokemijske mjere i zahvati, uvjeti dozrijevanja, transport, skladištenje, obrada i stupanj zrelosti te klimatske značajke područja (Pedisić i sur., 2007). Maraska ima veću ukupnu kiselost, puno veći udio suhe tvari (17-26%) te nešto veći udio ukupnih šećera (11-16%) u odnosu na druge sorte višanja, ovisno o klimatskim uvjetima u vrijeme zriobe. Prema Ćosiću (1993), pH vrijednost maraske je oko 3,5. Zbog visokog sadržaja vitamina, minerala te naročito polifenola među kojima se ističu antocijani, smatra se voćem visoke biološke vrijednosti koje ima izražena antioksidacijska, antimikrobna, antikancerogena i druga svojstva ). Crvena boja ploda maraske potječe od biljnih pigmenata antocijana, polihidroksi spojeva Sažetak Višnja maraska (Prunus cerasus var. Marasca) jedna je od najznačajnijih voćnih vrsta Dalmacije, još od 16 stoljeća od kada datira i proizvodnja poznatog likera Maraschino. Areal rasprostranjenosti maraske ograničen je uglavnom na dio područja sjeverne i srednje Dalmacije od Zadra do Makarske, gdje klima i tlo omogućuju postizanje visoke kvalitete ploda i specifične arome. Provedena istraživanja imala su za cilj utvrditi fizikalno-kemijske parametre (ukupnu suhu tvar, vodotopivu suhu tvar, ukupnu kiselost, udio mesa i koštica), ukupne polifenole i antocijane te antioksidativni kapacitet u plodu višnje maraske u dvije klimatski različite godine (2012 i 2013), na plantaži "Vlačine" (Zadar). Značajno veće vrijednosti ukupne suhe tvari, ukupnih polifenola i antioksidativnog kapaciteta utvrđene su u 2012., dok su veće vrijednosti ukupnih kiselina i antocijana utvrđene u 2013. godini, što se može dovesti u svezu s većim količinama oborina i nižim temperaturama u fazi zriobe plodova u 2013. godini. Značajno niže vrijednosti antocijana u 2012. u odnosu na 2013. godinu mogu se objasniti ekstremno visokim temperaturama u fazi zriobe u 2012. godini, koje prema literaturnim navodima mogu smanjiti količinu antocijana i ...