Divorce before Latin-type notaries, as an alternative to court procedure, has been present on the European continent since the early 2000s. Forms of such divorce first appeared in Eastern European countries. However, since 2015 there has been a regulation of the powers of notaries for consensual divorce in the countries of Western and Southern Europe. The last among European countries to prescribe the consensual divorce before notaries is Slovenia, as part of the reform of family and non-contentious law and procedure. In this context, the paper discusses the novelties and basic principles of family court proceedings in the reformed Slovenian law. A special part of the paper contains an analysis of the consensual divorce before Slovenian notaries. The reason for choosing this legal system is the circumstance of the same starting point of development with Croatia, the similarity of these two legal systems, as well as the fact that in these Central European EU member states, reform efforts in one usually follow reforms and results in the other. Then follows an analysis and discussion of notarial divorce from a Croatian perspective, in particular on the circumstances that should be taken into account when considering its regulation, in order to reflect and achieve the prominent advantages. The concluding part of the paper contains some thoughts of the author and his de lege ferenda projections for the Croatian regulation, but also for the states in its neighborhood.

Cilj je rada analizirati i raspraviti područje primjene pravila Zakona o parničnom postupku (ZPP) u posebnom postupku u parnicama iz radnog odnosa. Treba, naime, primijetiti da niti ZPP, a ni Zakon o radu ne određuju pojam radnog spora. U domaćoj sudskoj praksi posebice je sporno pitanje predstavlja li radni spor i spor što ga pokreće radnik radi naknade štete zbog ozljede na radu protiv osiguratelja kod kojeg je poslodavac osigurao odgovornost prema radnicima za štete nastale na radu. Štoviše, upravo o tom pravnom pitanju postoji neujednačenost sudske prakse. U radu se, prvo, pokušava općenito odrediti pojam radnog spora uzimajući u obzir relevantne teorijske izvore. Potom slijedi dio o pojmu radnog spora u domaćoj sudskoj praksi, u kojem se kazuistički raspravljaju i analiziraju različita shvaćanja o pravnoj prirodi određene kategorije sporova, i to spora koji pokreće radnik radi naknade štete zbog ozljede na radu protiv osiguratelja kod kojeg je poslodavac osigurao odgovornost, kao i spora koji nasljednik radnika (ostavitelja) nastavlja nakon prekida postupka uslijed smrti radnika kao tužitelja ili pak pokreće radi naknade štete zbog smrti radnika (ostavitelja) protiv njegova poslodavca i/ili osiguratelja. Prilikom analize i rasprave poimanja domaće sudske prakse o radnom sporu, uzimaju se u obzir i određeni poredbenopravni izvori te sudska praksa (Slovenija). U zaključnom dijelu rada sadržana je sumarna sinteza glavnih rezultata istraživanja, kao i određene projekcije de lege ferenda.

Najprije se razmatraju uloge centra za socijalnu skrb kao stranke obiteljskih sudskih postupaka. Potom slijedi analiza odredaba ObZRH-a 2014 o centru za socijalnu skrb kao (privremenom) zakonskom zastupniku djeteta te pomoćnom tijelu suda. Prilikom razmatranja položaja centra za socijalnu skrb kao pomoćnog tijela suda posebno se uzima u obzir položaj djeteta u obiteljskim sudskim postupcima prema novom hrvatskom obiteljskopravnom uređenju. U posebnom, šestom dijelu rada raspravljaju se metode sporazumnog rješavanja obiteljskopravnih sporova prema novom ObZRH-u 2014, obvezno savjetovanje i obiteljska medijacija, te uloge centra za socijalnu skrb u njihovom provođenju. U zaključnom dijelu rada autorica je naznačila sažetak rezultata istraživanja te određene projekcije de lege ferenda o suradnji centra za socijalnu skrb i suda, kao i nadležnosti te procesnim ulogama centra, u cilju pragmatičnog uređenja postupaka u obiteljskim stvarima u kojima sudjeluju djeca te, posljedično, bolje supstancijalnoprocesne zaštite dobrobiti djeteta.

No abstract

** Ovaj rad je nastao u okviru projekta "Novi hrvatski pravni sustav", Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2017.), znanstvena tema "Novine u ovrsi na nekretnini".