Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovječnosti vjerojatno su brojni i uključuju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihička aktivnost, kao i dostupnost te učinkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofi lakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se -do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna područja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovječne osobe s više od 100 godina u svijetu i na području Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života čovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice. Starost i starenje sigurna su budućnost svakog čovjeka (1, 2). Proces starenja i dugovječnost oduvijek su budili pozornost. Starenje kao univerzalni proces počelo je početkom života prije oko 3,5 milijarda godina (3).Važnost starenja svjetskog pučanstva prepoznata je tek prije nekoliko desetljeća. Danas je starenje stvarna činjenica mnogih razvijenih zemalja, posebice europskih, a postaje izraženije i u manje razvijenim zemljama kao posljedica socijalno-ekonomskog razvoja i unapređenja zdravlja. Tablica 1 prikazuje duljinu životnog vijeka čovjeka prema razdobljima.Istraživanja upućuju na to da će do 2050. godine trajanje života iznositi 120 i više godina (4). Ujedinjeni narodi procjenjuju da će najstarija skupina pučanstva u dubokoj starosti do 2025. godine na svjetskoj razini doseći 19 % udjela starije populacije. Broj stogodišnjaka povećat će se 15 puta i od 210 tisuća dugovječnih osoba koliko živi danas u svijetu predviđa se porast na 3,2 milijuna do 2050. godine (5, 6). Međutim, postavlja se i pitanje značenja duljega