The aim of this paper is to answer the question of the influence of language proficiency on speech fluency in relation to speakers’ other cognitive abilities by comparing the speech of research participants who speak Slovenian as L1 and Croatian as LF. By using the method of acoustic and corpus analysis, the values of speech rate, articulation rate, mean length of runs and the length and frequency of certain pauses are presented.

No abstract

V procesu jezikovne standardizacije imajo med različnimi funkcijami ključno vlogo funkcija združevanja, funkcija razdruževanja in funkcija prestiža. V prispevku je v središču pozornosti funkcija razdruževanja, ki zahteva redefiniranje statusa standardnih jezikov, pri čemer ima pomembno vlogo tudi politika. V takih primerih lahko pogosto govorimo o procesu restandardizacije ali, z drugimi besedami, o preoblikovanju jezika, ki je že standardiziran, vendar na nekoliko drugačnih temeljih. Rezultate takega procesa prikažemo v štirih jezikih naslednikih nekdanje srbohrvaščine, tj. hrvaščini, srbščini, bosanščini in črnogorščini, ki so bili po razdružitvi deležni različnih (potrebnih in nepotrebnih) jezikovnih sprememb (posebej na leksikalni in glasoslovni ravni) z izjemno simbolno vrednostjo. Vzroki za spremembe so tako zunanji (nova družbeno-politična ureditev), kot notranji (spremenjen odnos do sosednih standardnih jezikov, večje zanimanje za jezikovna vprašanja, strankarsko delovanje posameznih jezikoslovcev v okviru različnih inštitucij ipd.), v obeh primerih pa tesno povezani s političnimi strukturami.

No abstract

Interakcijske retoričke strategije u znanstvenom diskursu (na primjeru znanstvenog jezika Ivana Ivasa) SažetakZnanstveni diskurs tradicionalno označavaju pojmovi kao što su racionalnost, strogost, ekonomičnost, jednoznačnost i sl., a znanstvena je komunikacija često opisivana kao apstraktna, usmjerena na sadržaj. Međutim, razvojem suvremenih tehnologija i internetizacije taj se pogled drastično mijenja. Sve se češće odbacuju elitne prakse i specijalni diskurs polako prelazi u javni, pa se može reći da su u jeziku znanosti ostali još samo mitovi o objektivnosti i neutralnosti jezičnih elemenata te izostanku emocionalno-ekspresivnih elemenata. Različita istraživanja potvrdila su da se znanstveni diskurs, kao i svaki drugi, odvija na dvjema razinama, autonomnoj i interaktivnoj. To znači da funkcija znanstvenog teksta nije samo referencijalna, odnosno informativna, već i komunikacijska, a komunikacijom između autora teksta i čitatelja/slušatelja uvijek se razotkrivaju karakter, mišljenja i stavovi sudionika komunikacije. Jedna je od temeljnih komunikacijskih funkcija znanstvenog teksta uvjeravanje, koje je u centru pozornosti ovog rada. U njemu se diskursnom analizom proučavaju različite retoričke strategije kojima autor uspostavlja interakciju s čitateljem kako bi privukao njegovu pozornost i uvjerio ga u točnost i prihvatljivost vlastitih stavova. Polazeći od pretpostavke da je svaki tekst obilježen individualnim stilom autora, u kojemu se odražavaju autorov karakter, mišljenja i stavovi, kao studija primjera poslužili su nam nasumce odabrani znanstveni radovi Ivana Ivasa. U prvom dijelu istražuje se strategija naslovljavanja, a u drugom dijelu metadiskursne strategije uspostavljanja interakcije s čitateljem: strategije ograđivanja, pojačavanja, izražavanja odnosa prema izloženoj tvrdnji, izravnog obraćanja čitatelju/slušatelju te strategija vlastitog angažiranja. Kvalitativna analiza komunikacijskih retoričkih strategija u znanstvenim radovima