Autor se u radu bavi problemom primjene instituta nužne obrane kod kaznenog djela mučenja ili ubijanja životinje. Polazeći od zakonske definicije nužne obrane, postavlja pitanje njezina tumačenja u dijelu koji se odnosi na nužnu pomoć (odbijanje napada „od drugoga“). Konkretno, pokušava se razraditi središnje, ali i najkontroverznije pitanje može li se istodobni protupravni napad odbijati i od životinje, odnosno jesu li život i tjelesna cjelovitost životinje pravna dobra koja se mogu štititi nužnom obranom. Ukratko se razrađuje i problematika životinjskoga pravnog subjektiviteta i objektiviteta. Uvažavajući hrvatsku i američku sudsku praksu (u kojoj za razliku od hrvatske sudske prakse mučenje ili ubijanje životinje nije novina), autor pokušava hipotetski dočarati kakvi bi se predmeti mogli naći i pred našim pravosuđem te kako bi ih naši sudovi mogli i trebali rješavati. Također, komparativnopravno analiziraju se stavovi iz njemačke pravne literature u vezi s primjenom nužne obrane kod ovoga kaznenog djela. Krajnji je cilj stvoriti mehanizam koji neće obeshrabriti pomagače životinja da u granicama nužne obrane, odnosno nužne pomoći (bez njezina prekoračenja) spriječe njihovo mučenje ili ubijanje te da životinji, koja kao dio okoliša predstavlja Kaznenim zakonom zaštićeno pravno dobro, omogući ostvarivanje (načelima prirodnog prava zajamčenog) prava na život i tjelesnu cjelovitost.

No abstract

No abstract

The proper coexistence of humans and other members of the living world is one of the essential preconditions for forming the rule of law. Through the influence of the biocentric concept, under the auspices of bioethical and animal-ethical thinking, the legal regulation of humans and animals develops within the framework of animal law as a relatively new branch of law. One of the central topics within the mentioned legal branch is the discussion of animals as objects of property (proprietary) rights and, potentially, as holders of certain legal rights. The above represents a significant challenge to property law and the theoretical foundations of civil law, given that the Croatian Ownership and Other Proprietary Rights Act does not explicitly mention the status of an animal, but the status of an animal as a thing derives from the Croatian property law doctrine. The paper analytically, historically and comparatively examines the current legal status of animals as objects of property rights. Historical insight refers to the development of the paradigmatic position of animals as things established in Roman private law. Analytical elaboration of current property law statutory provisions and reflection of property law doctrine are placed in the comparative legal context of the civil law provisions of those countries that have recognized animals as non-things or as sentient beings.

Nekrofilija spada među najtabuiziranije segmente psihopatoloških, ali također i pravnih kategorija, pri čemu se u prvi plan rasprave nameću pitanja djela protiv (preminulog) ljudskog tijela i njegova oskvrnuća, ali i fenomena života i smrti osobe per se. Ovim radom nastoji se pridonijeti na planu evaluacije određenih problematičnih pravnih i (bio)etičkih segmenata vezanih uz zapodjenuto, koristeći, u prvom redu, case law metodu, formalno-logičku pravnu metodu te metodu jezičnog tumačenja prava, kao argumentacijsku ispomoć za analizu kaznenopravne regulacije nekrofilije. U navedeni diskurs bit će implementiran i bioetički senzibilitet-predmetno intencionalno svojstvo integrativne bioetike 1 , a u svrhu orijentacije i naglašavanja odgovornosti prema životu osobe kao temeljne deontološke paradigme određenih pravnih postupaka. Ključne reči: nekrofilija, kazneno djelo povrede mira pokojnika, oskvrnuće tijela, poremećaj ličnosti, bioetički senzibilitet, Körper/Leib * Rad je primljen 23. 5. 2020, a prihvaćen je za objavljivanje 1. 7. 2020. godine.