Afektivna kultura kao posljedica medijatizacije emocija

Abstract

Tehnološke inovacije i digitalizacija medijskog ekosistema, mobilnost, dostupnost, prisnost i individualizacija sadržaja utjecali su na promjenu modela medijskog izvještavanja i kulturu komunikacije. U ovom radu razmatramo praksu medijatiziranja emocija kroz afektivne vijesti kao generatore konstruiranja afektivne kulture, ukazujemo na način djelovanja medijatizirane afektivne kulture i njenih najvažnijih karakteristika - diskursa, poravnavanja i pripadanja. Djelujući prema logici medija umjesto prema vlastitoj, medijatiziranoj emociji i javni afekti sve češće postaju tema i suština vijesti i novinarskih priča, pa se umjesto provjerenih činjenica nude javnosti kao pouzdana osnova za donošenje racionalnih odluka za buduće djelovanje. U radu pokazujemo kako se u afektivnoj kulturi emocije doživljavaju kao artefakti, kako se dijele preko medijatiziranih afektivnih vijesti i kako na osnovu njih publika medijskog sistema pregovara, oblikuje diskurse i generira osjećaje poravnavanja i pripadanja i oblikuje na zajedničkim emocijama zasnovane zajednice. Ukazujemo također da se afektivno diskurzivno poravnavanje ne dešava samo u oblasti pozitivnih nego i negativnih emocija te da polariziranje na osnovi afektivnih vesti i na njima oblikovanih zajednica ne doprinosi uvijek boljem razumijevanju svijeta i njegovih problema.

First Half of the Flow Project — Methods, Practices and First Results

“…The second article "The FLOW project -a contribution to the study of the cultural transmission of the Central Balkan communities and the neighbouring regions in later prehistory", was published in a high-ranking national journal, Archaeology and Science, Vol. 18 (Bulatović et al 2022). The paper presents the research ideas behind the project, as well as the basic theoretical and methodological perspectives of the research, which include a multidisciplinary approach based on analytical techniques of the natural sciences, such as physics and chemistry.…”

“…The formation of a database that serves as a reference collection of provenance analyses of artifacts and raw materials, and information on their archaeological context and radiocarbon dates, will represent a contribution to solving the long-standing problems of regional archaeology. Results achieved so far, integrated into a unique system with the currently ongoing research, will offer a new insight into the nature and direction of connections that had a significant impact on the formation of social transformations in the later prehistory of the Balkans (Bulatović et al 2022).…”