Edus -Edukacija za sve, BiH Sažetak Svake godine nauka pomakne granice i nova saznanja, ponekad promijeni naš način rada i ponašanja iz osnove. Trudnoća, kao jedan od prirodnih i sastavnih dijelova života, nažalost u današnjem svijetu i standardima života, nosi sa sobom nove rizike i saznanja o negativnim efektima okoline na tipičan i zdrav razvoj fetusa i poslije djeteta. Mitovi kako se "prije živjelo i rađalo" uz nauku polako blijede, a mi postajemo društvo svjesnije efekata prenatalnog i natalnog perioda, prvo na rast i razvoj djeteta, pa onda i cjelovječnost i zdravlje čovjeka. Efekti ponašanja i uticaja okoline in utero odjekuju uz naše genetske predispozicije do kraja života. Nauka pomjera granice i danas znamo o efektima prenatalnog, perinatalnog, a i postnatalnog izlaganja alkoholu, kofeinu, dimu cigareta, zagađenju, kancerogenim materijama kao Bisfenol A, lijekovima bez nadgledanja i praćenja od strane ljekara, neprirodnim vidovima poroda (asistirani porodi), na kasnije zdravlje i razvoj djeteta. Ovi rizič-ni faktori tokom trudnoće mogu prouzrokovati cjeloživotne poremećaje kao što su poremećaj autističnog spektra, ADHD, poteškoće u učenju i umanjene kognitivne sposobnosti. Nažalost, poremećaji u razvoju kod djece danas su sve učestaliji i kompleksniji, kako zbog napretka medicine, većeg broja održanih trudnoća i veće stope preživljavanja komplikacija pri porodu, tako zbog sve bolje dijagnostike i detekcije. Neurorazvojni poremećaji se mogu karakterizovati kao zaostatak u tipičnom razvoju djeteta identifikovan u motoričkom razvoju, razvoju komunikacije i govora, kognitivnom i emotivnom razvoju, te mogu biti povezani s nekom od jasnih medicinskih dijagnoza kao što su autizam, epilepsija, razni sindromi i oštećenja, hromozomalne anomalije, ili jednostavno mogu biti uslovljeni psihofizičkom i socijalnom okolinom u kojoj je fetus pa zatim i dijete raslo. U ovom radu osvrnuću se na najnovija svjetska 15 Dr. Nirvana Pištoljević,