Business Functions and Problem of Closure of Commercial Premises in Ilica Street in Zagreb

Abstract

Over the past 15 years vast changes have occurred in the functions of certain areas of a city. Decentralization of retail and the process of transition have resulted in the changes of functions of certain parts of the city. Trend of opening of new domestic and foreign shopping centres, hypermarkets and other types of retail outlets have caused a relative decline of the number of retail outlets in city centre. First part of the paper gives a research of changes in business functions of Ilica street with an analysis of level of satisfaction with the location, infrastructure and cooperation with the neighbouring establishments. Second part of the paper deals with the problem of closure of business premises in the city centre.Key words: business functions, closure of establishments, dilapidation, Zagreb Poslovne funkcije i problem zatvaranja poslovnih objekata na primjeru ulice Ilice u ZagrebuPosljednjih 15-ak godina razdoblje je značajnih promjena funkcija pojedinih dijelova grada. Decentralizacija trgovine te proces tranzicije imaju za posljedicu promjene u funkcijama pojedinih dijelova grada. Trend otvaranja brojnih novih domaćih i stranih trgovačkih centara, hipermarketa i ostalih oblika trgovine uvjetuje relativno smanjivanje broja trgovačkih objekata u središnjim dijelovima grada. Prvi dio rada čini istraživanje promjene poslovnih funkcija Ilice udaljavanjem od središta grada. U nastavku se daje analiza zadovoljstva vlasnika i upravitelja objekata infrastrukturom, lokacijom te suradnjom s susjednim poslovnim subjektima. Drugi dio istraživanja usmjeren je na proces zatvaranja poslovnih objekata u središnjim dijelovima grada.

Trgovački centri i promjene u gradskoj jezgri: slučaj Zadra

“…, dok je u samom središtu grada, na Ilici, zatvoreno preko 150 poslovnih prostora, od čega većinu čine trgovine (Jakovčić, 2006.:40). Premda pojava kupovnih centara na rubnim dijelovima grada nije jedini čimbenik koji je utjecao na zatvaranje malih trgovina u gradskoj jezgri, njihov razvoj dodatno je umanjio atraktivnost gradske jezgre kao odredišta za kupovinu (Jakovčić, 2006). 6 S druge strane, pokušaji da se pojedini dijelovi gradske jezgre obnove izgradnjom multifunkcionalnih trgovačkih centara često su imali negativne posljedice, koje se očituju u uniformiranom izgledu grada te procesima privatizacije i komercijalizacije javnih prostora (Zlatar, 2013.…”

“…Osim ovih čimbenika, na zatvaranje poslovnih prostora na Ilici utjecao je i niz drugih faktora (npr. zapuštenost i dotrajalost urbane infrastrukture, loša prometna povezanost i nedovoljan broj parkirnih mjesta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi) (Jakovčić, 2006.:38-45). 7 Proces turistifikacije odnosi se na transformaciju postojećih sadržaja u korist ugostiteljskoturističkih i komercijalnih sadržaja koji su prvenstveno namijenjeni posjetiteljima, a ne stalnim stanovnicima grada (Čaldarović, 1987.).…”

“…Premda stanovnici povijesne jezgre nisu ciljano obuhvaćeni, valja napomenuti da je četvrtina sudioni-11 Prva verzija protokola izrađena je prema protokolu korištenom u istraživanju Jakovčić, 2006. Kategorije popisa nadopunjavale su se prema rezultatima terenskog istraživanja.…”

Hollowing out and revitalising a post-socialist city centre: Vacant commercial premises in Zagreb

“…In Croatia, the problem has been magnified by the turbulent economic conditions of the last 30 years caused by the crisis of traditional industries in the 1980s, consequences of the 1991-1995 Croatian War of Independence (Homeland War), processes of transformation and privatisation within an ill-defined legal framework during the transition period, the global economic crisis of 2008, as well as the increasing emphasis on creating economic growth via orientation toward the service sector. The results of this are visible in the urban landscape, functional and physiognomic changes, and changes in the identity of cities in Croatia (See Jakovčić, 2006;Poljičak, 2014;Svirčić Gotovac, 2010;Tonković, 2015).…”

“…The problem of vacant spaces and approaches to urban regeneration in Zagreb have been examined from various angles, such as the influence of the process of retail decentralisation on business functions and premises in the city centre (Jakovčić, 2006), examples of projects aimed at revitalising urban areas (Hebar, 2016), similarities and differences in approaches to urban regeneration in Vienna and Zagreb (Jakovčić, Franz, & Buzjak, 2016), and the social dimension of urban regeneration (Svirčić Gotovac, 2010). In the contemporary era, vacant spaces are being regarded with new interest, as a part of the concept of sustainable urban planning (Matković, 2016).…”